PRAVNA KLINIKA Volonteri s Prava rješavaju 300 predmeta na mjesec

Čak 108 studenata svaki tjedan volontira na adresi Žerjavićeva 6 da bi onima slabijeg imovinskog statusa pružili besplatne pravne savjete i opće pravne informacije. Od 2010. kada je Klinika osnovana i uključena u nastavni plan Pravnog fakulteta, broj predmeta koje volonteri preuzimaju narastao je sa 147 na godinu na više od 300 na mjesec.

Motivacija kao uvjet

Iako je Pravna klinika jedan od tri ponuđena oblika praktične nastave tek na petoj godini studiranja, neki studenti imaju mogućnost volontirati i na drugoj godini. Studentica Irma Brica bila je primljena tek iz trećeg pokušaja, ali je već nakon jednog semestra volontiranja postala mentorica ostalim kliničarima. Kako kažu, uvjet za primanje ostalih studenata u Pravnu kliniku nije izvrsnost nego motivacija za rad.

‘Stranku je jednom tužio kupac da mu je ukrala čepove na automobilskim gumama i pokušala ih prodati. To je bila cijela zbrka‘, ispričala nam je studentica Irma

"Regrutaciju studenata čine upravo kliničari, dakle, ostali studenti. Kliničari djeluju timski, odabiru i prepoznaju među sobom kolege koji su motivirani za rad u Klinici", objasnila je za Global Barbara Preložnjak, pomoćnica voditelja Pravne klinike.

Studenti su raspodijeljeni u sedam grupa, koje se zasebno bave pravima poput obiteljskog, kaznenog ili radničkog prava, ali kako kažu, svi rade sve, a najveće probleme stvaraju im ovrhe.

Ovrhe su najteže

"Imala sam dosad samo pet predmeta, ali sam se najviše mučila s ovršnim pravom, čije sam zakone morala proučavati od 1995. do 2010.", ispričala nam je studentica Valentina.

Često im se javljaju i studenti kojima treba pomoć, ali najviše pitanja pristiže od ‘malih ljudi‘ od kojih im se, kažu u Klinici, njih potencijalno i stotinjak ponavljano javlja da bi dobili pravnu pomoć. Prema njihovoj statistici, gotovo je podjednak omjer pruženih pravnih mišljenja i općih pravnih informacija, a najviše je problema povezano s građanskim pravom: vlasništva, oporuke i odštete. Studenti nerijetko moraju rješavati i neobične slučajeve.

"Stranku je jednom tužio kupac da mu je ukrala čepove na automobilskim gumama i pokušala ih prodati. To je bila cijela zbrka", ispričala nam je Irma te dodala da nije znala odakle bi počela.

Studenti Pravne klinike ipak ne mogu zastupati građane na sudu niti osobno sastavljati žalbe i tužbe nego samo pomagati u njihovu sastavljanju. Nerijetko im se javljaju za pomoć i direktori manjih tvrtka, ili osobe koje su u mogućnosti platiti pravni savjet, pa prema zakonima, takve predmete moraju odbiti. Takve situacije, iako ih ima, svejedno se događaju mnogo rjeđe od onih u kojima prihvaćaju predmete.

Pokrenuli i časopis

Od 2012. izdaju i svoj časopis Pro bono, koji izlazi dva puta na godinu, a trenutačno pripremaju i njegovo internacionalno izdanje na engleskom jeziku.

On studentima omogućava da nauče kako građane jednostavno i novinarski upoznati s njihovim pravima, a koristan je i čitateljima, objašnjava glavni urednik Dino Paušić.

"Svrha je časopisa objasniti im njihova prava i mogućnosti da ne bi morali plaćati pravne savjete ili zvati nas. Osim takvih praktično-korisnih članaka, nadolazeći broj sadržavat će i neke primjere koji dolaze iz sudske prakse, koji bi mogli biti korisni i atraktivniji i kolegama i studentima", objašnjava urednik.

Projekt je velik korak prema osposobljavanju studenata Pravnog fakulteta za rad u struci, objašnjavaju kliničari i pomoćnica voditelja. Ostalim studentima koji diplomiraju, a nisu volontirali u Klinici, često nedostaju one vještine koje su mogli steći baš ovdje.