Foto: Global

Odluka Filozofskog fakulteta o promjeni načina naplate ECTS bodova potaknula je oštru reakciju Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, koji je na posljednjoj skupštini zaključio da se ona retroaktivno primijenila na štetu studenata i tako donijela velik broj ispisanih izbornih predmeta i studenata koji su zatražili godinu mirovanja. Filozofski fakultet donio je odluku potkraj prošle akademske godine.

U skladu sa Sveučilištem

Dekanica Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić brani odluku Fakulteta i odbacuje optužbe da se odluka primjenjuje retroaktivno te tvrdi da je sve napravljeno prema zakonu. “Odluke su se donosile za pojedinu akademsku godinu i primjenjivane za upis u tu akademsku godinu, tako da je proceduralno bilo nemoguće bilo kakvo njihovo retrogradno primjenjivanje”, kazala je dekanica Filozofskog fakulteta. Navodi i da ispis izbornih kolegija i status mirovanja ni na koji način nisu vezani uz Pravila participiranja.

“Pravila o izbornim kolegijima i mirovanjima studija pripadaju pravilima studiranja i pravilima upisa u više godine studija, a ne pravilima financiranja! Sama Pravila Senata iz ožujka 2013. na dnu prve stranice jasno navode, i to velikim tiskanim slovima: “PRAVILA STUDIRANJA i PRAVILA FINANCIRANJA se ne smiju miješati”, navodi dekanica.

Istaknula je da je odluka Filozofskog fakulteta o promijeni načina naplate ECTS bodova proizašla iz Pravila participiranja redovitih studenata u troškovima studija na preddiplomskim, diplomskim, integriranim i stručnim studijima Sveučilišta u Zagrebu koja je Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvatio još 2013. godine.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta smatra da je netransparentan način donošenja odluke bio najveći problem, zbog čega su, neuspješno, tražili njezino odgađanje

Ta je pravila Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvaćao kontinuirano za svaku akademsku godinu, a Filozofski fakultet je nakon svake godišnje odluke Senata donosio svoje godišnje odluke o načinu naplate ECTS bodova. Ovu odluku Filozofskog fakulteta prokomentirala je i Norma Trkovnik, studentska pravobraniteljica s Filozofskog fakulteta, koja je istaknula da je jedino loše u toj odluci – vrijeme kada je ona donijeta.

“Vrijeme kada je ta odluka donijeta katastrofalno je jer se u zadnji tren išlo mijenjati nešto za što su studenti bili sigurni da se neće mijenjati. Upozorili smo Upravu fakulteta o tome i debelo smo se žalili, međutim ta se odluka trebala donijeti što hitnije”, rekla je studentska pravobraniteljica.

Istaknula je i kako odluka kao takva nije nanijela štetu studentima, nego da je štetna po pitanju vremena kada je donesena. “Postoji pravo ispisivanja kolegija. Vi u svakom trenutku možete ispisati neobavezan kolegij, koji niste položili, i time si smanjiti ukupan broj ECTS bodova”, kaže pravobraniteljica, a doznajemo da su upravo to i učinili mnogi snalažljivi studenti.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta smatra da je netransparentan način donošenja odluke bio najveći problem, zbog čega su, neuspješno, tražili njezino odgađanje.

Nisu potpisali ugovore

“Donijeta je potkraj rujna 2019., kada su već počeli upisi u novu akademsku godinu i studenti nisu bili dobro ni pravodobno obaviješteni o promjeni načina plaćanja ECTS bodova. To je rezultiralo velikim brojem ispisanih izbornih kolegija koje nisu htjeli plaćati i što je za studente predstavljao uzalud uloženi napor u pohađanje nastave i pisanje seminara za kolegije koje su na kraju ispisali”, istaknuo je Studentski zbor Filozofskog fakulteta. Također, spomenuli su i da je nova odluka Filozofskog fakulteta oštetila njegov proračun i da je ove godine on, zbog velikog broja ispisanih kolegija, bio pola milijuna kuna manji.

Od izvora s Filozofskog fakulteta doznali smo i da je za požurivanje Uprave da donese tu odluku krivo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Oni pak na naš upit nisu izravno odgovorili na tu optužbu, ali su odgovorili da nisu tražili izmjene, a fakulteti Sveučilišta u Zagrebu nisu niti obvezani podnositi programske ugovore Ministarstvu, jer ih nisu niti sklopili s njima.

“Odredbama programskog ugovora model naplate školarine redovitim studentima koji nisu oslobođeni plaćanja školarine mora postojati i biti javno objavljen do 31. ožujka za sljedeću akademsku godinu. Kako Sveučilište u Zagrebu nije potpisalo programski ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja na njega se ta ugovorna obveza ne odnosi”, kažu iz Ministarstva.

Kako se naplaćuju ECTS bodovi?

Studentska pravobraniteljica Norma Trkovnik objašnjava kako se dosad provodio način naplate do 60 ECTS bodova. Dakle, ako je student upisao 65 ECTS bodova, a položio 40 bodova, on je morao nadoplatiti sve do 60 bodova. Prema novoj se odluci naplaćuje razlika položenih i upisanih bodova. “Ako ste, na primjer, upisali 58 bodova, a položili 30, nećete plaćati od 30 do 60, nego od 30 do 58 bodova”, objasnila je.