‘Novac ne smije biti glavna motivacija‘
"Nema razloga zašto se ne bi uvelo plaćanje prakse, da se krene s nekim minimumom i da raste s obzirom na kvalitetu obavljenog posla. Znate i sami da se često zloupotrebljava, kao što ima loših i dobrih profesora, ima i loših i dobrih studenata. Tako bi se razlikovali loši i dobri studenti, ako netko loše obavlja posao barem da se zadovolje ti minimumi", predlaže rješenje Alen Jugović, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci koji tvrdi da se svima trebaju mjeriti komponente rada, kao i profesorima na fakultetu. Mišljenja se razlikuju od uprave do uprave fakulteta. Neki problem vide u tome što financijska naknada nije važnija od unapređenja znanja i vještina koje studenti dobiju tijekom stručne prakse. Tvrde da motivacija studenta ne bi trebala biti financijska prigoda nego želja za razvijanjem vještina, razumijevanje poslovnog svijeta i povezivanje teorije i prakse. Također, kao manu plaćanja stručne prakse navode primjer u kojem postoji mogućnost da tvrtke odustanu od provođenja praksi ako im se nametne plaćanje, a to bi zakinulo i same studente."Bilo bi nam drago kada bi studenti za svoju praksu mogli dobiti i neku materijalnu naknadu od strane svojih ‘praksodavaca‘. No, ne mislim da bi ta naknada trebala biti neki posebni ‘poticaj‘, a osobito ne glavni motiv studenata da negdje odrade praksu. Dugoročno je ‘isplativije‘ i važnije da studenti vrijeme prakse iskoriste kao ulaganje u sebe, jer će na temelju takvoga stava dugoročno dobiti nešto puno vrjednije od eventualne financijske naknade za svoju praksu", govori Anto Mikić s odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i dodaje da time studenti dobivaju priliku usporediti u kojoj se mjeri njihova očekivanja podudaraju sa stvarnim stanjem u tvrtkama i ustanovama. Važnost stručne prakse ističe i Katarina Pažur Aničić, Voditeljica Centra za podršku studentima i razvoj karijera na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, koja poručuje da se provođenjem obvezne stručne prakse omogućuje studentima da razvijaju osjećaj profesionalne odgovornosti i radne etike te da se što kvalitetnije uključuju u daljnji profesionalni rad. Sunčica Oberman Peterka, prodekanica za nastavu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, kaže da su kod njih prakse dobrovoljne i studenti za njih ne dobivaju ECTS bodove. "Mi mislimo da se studentske stručne prakse ne trebaju plaćati, a s obzirom da naši studenti idu na neplaćene studentske prakse, ne možemo dati preporuku za plaćanjem. Ako je poslodavac zadovoljan, on studenta može nagraditi i nakon toga angažirati preko Studentskog ugovora", smatra Oberman Peterka.Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo je 2015. i 2016. godine anketu koja je pokazala da je u Hrvatskoj 947 programa koji provode stručnu praksu, a to uključuje više od 165.000 studenata koji ju obavljaju
Ili se plaća svima ili nikome
Inače, Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) provelo je 2015. i 2016. godine anketu koja je pokazala da je u Hrvatskoj 947 programa koji provode stručnu praksu, a to uključuje više od 165.000 studenata koji ju obavljaju. Ante Bilić Prcić, prodekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, smatra da bi obveze uvođenja stručne prakse trebalo definirati za sve studente jednako. Mišljenja je da nije dobro da se praksa u nekom području, na primjer tehničkom, plaća, a da se u društvenom ne plaća. Trebalo bi donijeti jedan jedinstveni stav i plaćanja studentske prakse definirati na razini države. Kod medicinskih usmjerenja teško je govoriti o plaćanju, s obzirom na to da je 90 posto kapaciteta u državnom vlasništvu i nemoguće je zahtijevati plaćanje prakse, ističe Goran Hauser, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci. Dodaje da u zapadnoeuropskim zemljama studenti za to dobivaju plaću, pogotovo tijekom rada ljeti. "Trebamo sačekati bolja vremena u okviru kojih će plaćanje stručne prakse biti investicija u svojevrsno testiranje studenata za buduće zaposlenje", kaže Petar Pepur, pročelnik Odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu.Loša praksa: ‘Samo sjedi i šuti‘
Pored svih korisnih stvari koje donosi praksa, postoje neki dijelovi koji traže poboljšanje. Uz dobre strane prakse, u isto vrijeme, ističu studenti, postoje i one loše.
"Od studenata se ponekad traži da samo sjedimo jer smo studenti i pratimo kako se radi, što je zapravo kontradiktorno praksi jer želimo naučiti iz vlastitog iskustva. Prakse također traju dosta kratko te bi se trebalo razmotriti povećanje sati prakse. Želimo nešto naučiti, negdje nas uče osnovama, negdje cijelom procesu. Ne želimo samo sjediti i gledati mentora kako radi“, tvrdi studentica Anesa Šabani.
Najveći problem oko prakse, ističe studentica Ana Jaković, jest u samostalnom plaćanju sanitarne iskaznice koja im je potrebna za provođenje prakse i mora se raditi svake godine. Dodaje da se čak i doktori sažalijevaju kada ih dolaze raditi, a moraju je plaćati i izvanredni studenti da bi mogli obavljati praksu.
Što je s mentorom?
"S druge strane, može se postaviti pitanje treba li dodatno platiti i mentora na praksi? Ipak troši svoje resurse kako bi uputio studente, objasnio im što se očekuje, ali i pomogao kod izvršavanja vlastitih zadataka budući da se neki tek prvi puta susreću s primjerima iz prakse i vide kako funkcionira pravi poslovni svijet“, kritična je Pažur Aničić.
