Foto: Pixabay

Različita istraživanja o prehrambenim navikama adolescenata upozorila su na zabrinjavajuće tendencije među mladima. U istraživanju iz 2013. ustanovljeno je da je čak 72 posto studenata i 61 posto učenika srednjih škola provodilo dijetu za vrijeme istraživanja. Dodatno, nešto starije istraživanje učenicima srednje škole pokazalo je kako su učenice s normalnim indeksom tjelesne mase najnezadovoljnije, dok su ozbiljno pothranjene adolescentice značajno zadovoljnije te manje anksiozne vezano uz svoj izgled.

Prof. psih. Ivana Mrgan

Čini se stoga važno posvetiti vrijeme i prostor percepciji vlastitog tijela i rizičnim čimbenicima za razvoj poremećaja u prehrani. Mnoštvo je faktora koji utječu na povećani rizik od teškoća tog tipa, socijalna očekivanja često pridonose diskrepanciji samopercepcije svog i onoga što se percipira kao poželjno.

Sniženo samopouzdanje i samoefikasnost, perfekcionizam, usamljenost te poremećaji raspoloženja također su česti psihološki faktori koji povećavaju ranjivost za taj tip teškoća.

U takvim slučajevima su vidljive promjene u ponašanju, samopercepciji i emocionalnom stanju:

  • preokupacija težinom, građom, oblikom ili specifičnim dijelom tijela kojim je osoba nezadovoljna;
  • tuga, strah od debljanja i osjećaj krivnje nakon obroka ili izbjegavanje obroka u društvu;
  • rigidna pravila oko hranjenja i razine tjelesne aktivnosti gdje promjene uzrokuju iznimno nezadovoljstvo;
  • izbjegavanje situacija i konteksta gdje je osoba izložena ili pokušaji prikrivanja „nedostataka“.

Možda je iracionalno očekivati da smo potpuno zadovoljni svojim tijelom, ali svakako je moguće napraviti neke korake prema prihvaćanju vlastitog tijela:

  • karte su podijeljene – genetika djelomično definira fizionomiju. Umjesto da ulažete golem trud da korigirate ono što vam je dano, pokušajte osvijestiti i uživati u svojim posebnostima;
  • razmotrite malo svoju samopercepciju – što sve na nju utječe? Koliko je to slika koju ste sami izgradili, a koliko je sugerirana? Je li se ona mijenjala kroz vrijeme? Koji su je ključni trenutci ili događaji obilježili?
  • pronađite aktivnosti koje vam gode – bavljenje sportom zbog mršavljenja ima kratki doseg i trajanje. Uživanje u fizičkoj aktivnost pospješuje vaše napore da ju učinite svojom dnevnom/tjednom rutinom.

Ako u svojoj blizini imate osobe za koje sumnjate da imaju narušenu sliku vlastitog tijela svakako pokušajte:

  • izbjegavati izravnu konfrontaciju ili negiranje percepcije osobe, budite empatični i saslušajte;
  • modelirati zdrav odnos prema tijelu i hrani ili podijeliti vlastite brige, ali i prihvaćanje svojih nesavršenosti;
  • biti strpljivi i prihvaćajući – kontroliranje ponašanja ili postavljenje uvjeta će pogoršati stanje
  • imati razumijevanja da je promjena za osobu složen proces koji ne teče linearno, podržite je na putu.

Izvori:

Colić, M. (2013): Učestalost i odrednice provođenja dijeta kod adolescentica. Diplomski rad. Zadar. Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju.

Pokrajac-Bulian, A., Stubbs. L. i Ambrosi-Randić, N. (2004): Različiti aspekti slike tijela i navike hranjenja u adolescenciji. Psihologijske teme. 13, 91-104

RUBRIKA U SURADNJI S:

prof. psih. Ivana Mrgan,
kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha

E-mail: ivana@apsiha.hr