Drugi je tjedan ispitnih rokova. Piješ kavu i otvaraš TikTok. Na prvom videu, dvadesetogodišnjakinja koja sama backpackira Azijom. Skrolaš dalje, još jedna osamnaestogodišnjakinja sama se seli u New York započeti novi život. Trzneš se, zatvoriš TikTok i otvoriš Instagram storije, a na njima slike i videi sretnih veza, satova lončarstva, dobivenih diploma. Bacaš mobitel i ruminiraš kako će sve od navedenog biti tvoj idući korak. Samo da završe ispitni rokovi.
Riječ je o dobro poznatom FOMO efektu - fear of missing out iliti strahu od izostajanja. Iako je sam izraz stvoren u 2004. godini, emocija FOMO-a stara je kao i samo čovječanstvo. Definira se kao osjećaj trajne uznemirenosti i anksioznosti da drugi ljudi doživljavaju uzbudljivije stvari, zabavljaju se ili žive bolje živote od nas. Laički rečeno, osjećaj da je trava uvijek zelenija s druge strane ograde.
Što je FOMO i zašto je posebno izražen među studentima?
Nemoguće je definirati strah od izostajanja bez uzimanja u obzir inherentnog ljudskog nagona za pripadanjem. Preskočiti petak navečer zbog ispita, posla ili akademskih obaveza znači preskočiti ritualnu socijalizaciju. Jednako koliko je potreba za pripadanjem uzrok FOMO-a, uzrok je isto tako i potreba za isticanjem. Socijalno natjecanje za statusom, socijalnim kapitalom, prikazivanje ponašanja kojima signaliziramo kvalitetu potencijalnim partnerima i socijalnim zajednicama. FOMO je nusproizvod nekompetencije za ostvarivanjem u svojoj unutarnjoj hijerarhiji.
Na dnevnoj bazi ljudi su izloženi vlastitim "neuspjesima". Na društvenim mrežama ostaju ogorčeni misleći da je novac, sreća, više slobodnog vremena ili prijatelja uzrok uspjeha osobe s druge strane ekrana. Kao student, lako se osjećati da akademske obaveze sputavaju do realizacije svojih zamišljenih ciljeva. No, kako se u današnjem dobu distrakcija nositi sa FOMO-om, postići akademske ciljeve i u isto vrijeme održati zdrav socijalni život?
Djelovati u stvarnom, a ne virtualnom svijetu
Prvi savjet za nošenje s osjećajem FOMO-a je promjena razmišljanja. Želja da se neprestano bude "u toku" ograničava sposobnost pojedinca da u potpunosti uživa u životu. Umjesto usmjerenosti na iskustvo koje doživljavamo sada, pažnja se preusmjerava na kontinuirano razmišljanje o onome što bi moglo biti propušteno, što posljedično dovodi do povećane razine stresa.
Fenomen FOMO-a pritom se može razumjeti kao inherentni problem kognitivnih obrazaca. Uspoređujemo se s drugima i pridajemo pretjeranu važnost potencijalnim alternativama koje nisu ostvarene, ali bitno je znati da način na koji se drugi predstavljaju, osobito na društvenim mrežama često uljepšana verzija njihovih života. Nemoguće je biti prisutan svugdje i imati sve, ali je moguće svjesno birati u skladu s vlastitim vrijednostima te djelovati u stvarnom, a ne virtualnom svijetu.
Važno je svoje ciljeve ostvarivati postepeno i biti svjestan da je svačiji proces drugačiji. No, ako je nužno, dobra opcija je uzeti digital detox kada osjetimo socijalne ili akademske pritiske. Pri tom, digitalni detox ne znači povlačenje iz svijeta, već svjestan povratak sebi i sadašnjem trenutku, pri čemu se FOMO zamjenjuje osjećajem unutarnje jasnoće i kontrole.
"Osjećala sam se kao rob socijalnih mreža, koje bih imala čisto samo da ne izostanem iz socijalnih situacija, trendova na TikToku ili događaja, a one bi mi znatno remetile moju dnevnu rutinu i obaveze", izjavila je Nikolina Bandić, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dodala kako je osjećala znatan pritisak uzrokovan društvenim mrežama pa se prije par mjeseci upustila u digitalni detox.
"Nemam specifičnu strategiju, ali kada osjećam akademski pritisak izbrišem sve društvene mreže", rekla je Nikolina.
‘Study dates‘ i grupna učenja
Drugi praktični savjet za prevladavanje FOMO-a je da se učenje napravi zabavnim i praktičnim. U trenucima kada se vikend provodi u samoći, ispunjen učenjem i tišinom, FOMO se lako javlja kao nusprodukt uspoređivanja s tuđim iskustvima ispunjenim zabavom. Tada se lako gubi motivacija za učenjem i brže se prepusti porivima i pritisku socijalizacije. U tim trenutcima je korisno učiti na zabavan način koji će omogućiti i socijalizaciju.
Jedan od načina kako ukomponirati zabavu u obveze su tako zvani study dates. Kada se osjeti potreba za druženjem, umjesto u izlazak, pozovu se prijatelji u mirni kafić ili knjižnicu. Tako se postiže da se manje misli o tome što drugi ljudi rade i fokusira se na akademske ciljeve, dok se ujedno provodi kvalitetno vrijeme s prijateljima.
"Živim u domu i često učim zajedno s kolegicama s faksa, a s vremenom sam shvatila da iako grupna učenja nisu najefikasniji način na koji ja osobno učim gradivo, osjećam manje stresa, pritiska i potrebe da prokrastiniram", izjavila je studentica novinarstva Matea Brkljača.
Također, Matea je primijetila da će FOMO uvijek osjećati u vrijeme ispitnih rokova te su joj zato grupna učenja važna za njeno mentalno zdravlje. Važno je promisliti o vlastitim vrijednostima, interesima i akademskim ciljevima te kako se oni uklapaju sa sveučilištem ili studijskim smjerom. Svjesnim donošenjem odluka s jasno izgrađenim osjećajem vlastitog identiteta i ciljeva može ublažiti osjećaj FOMO-a.
Fakultet je tek jedna faza života, a ne posljednja prilika za zabavu
Osjećaj da studiranje oduzima najbolje godine života čest je oblik FOMO-a ili akademskog stresa. Kako bi se tome suprotstavilo, važno je zdravo uravnotežiti društvene aktivnosti i učenje, kako osobno zadovoljstvo i mentalno zdravlje ne bi bili u potpunosti žrtvovani zbog akademskih postignuća.
Korisno je promijeniti perspektivu prepoznajući obrazovanje kao dugoročno ulaganje, uz istodobno traženje malih, svakodnevnih izvora radosti. Studenti često čuju da je studiranje najbolji dio života ispunjen zabavom, dok je radni život nakon fakulteta dosadan. No, život ne prestaje nakon studiranja.
"Obrazovanje mi je jako bitno i iako je nekada teško odbiti izlazak i preći preko tog osjećaja izostajanja, znam da svaki trud ima svoju nagradu i da će se na kraju isplatiti", misli student građevine Vitomir Vuljan.
Stoga je važno odbaciti uvjerenje da smislen život i uživanje završavaju s krajem studiranja. Kada se studiranje prestane doživljavati kao godine koje moraju biti maksimalno iskorištene, smanjuje se i pritisak FOMO-a, te se otvara prostor za uravnoteženiji odnos prema obvezama i vlastitom mentalnom zdravlju.
