Reforma se napokon počela baviti visokim obrazovanjem pa se tako ispravljaju i neke "nepravde" s kojima su se studenti morali suočavati, primjerice, odnedavno ugovor za studentski posao mogu dobiti i izvanredni studenti, a minimalna satnica iznosit će 23,44 kune.
Međutim, Zakon o obavljanju studentskih poslova još je potkraj 2017. obećavao mogućnost podizanja studentskih ugovora elektroničkim putem. Godinu dana poslije posredovanje ugovorima u većini studentskih centara, pa tako i u najvećoj sastavnici, Studentskom centru u Zagrebu, i dalje je utjelovljenje birokracije kojoj više nije mjesto u digitalnom dobu.
Ustraje i Studentski zbor
"Ne shvaćam zašto se ustraje na osobnom podizanju ugovora i druge papirologije u zagrebačkom SC-u kad se u drugim, manjim sveučilišnim centrima taj isti proces može obaviti preko interneta od kuće", požalio se Damjan Borovina, student arhitekture u Zagrebu.
Novi Pravilnik o obliku i sadržaju ugovora o obavljanju studentskih poslova vratio je nestrpljivoj studentskoj populaciji nadu da će do promjene ipak doći, prije svega, jer članak određuje da posrednik mora omogućiti podizanje studentskih ugovora izvan svog radnog vremena, što je jedino moguće internetskim putem.
"Nije ni najmanje upitno treba li se modernizirati proces izdavanja studentskih ugovora koji potječe iz 1957. godine. Digitalni sustav je tu da zaštiti studente i da sve relevantne institucije imaju pregled nad poslovanjem i isplatama", smatra Tena Šojer s portala Netokracija.
Proces izdavanja studentskih ugovora u SC-u potječe iz 1957.
"Cilj digitalizacije nije samo izaći u susret studentima koji tada ne bi morali svaki mjesec "hodočastiti" u SC, nego i transparentnost cijelog vrlo zastarjelog procesa, u kojem student odradi svoj posao i onda ‘ganja‘ poslodavca za potpis na list papira", dodaje Šojer.
Trenutačnim stanjem i birokracijom nije zadovoljan ni Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik zbora Nediljko Jerković tvrdi da se iznimno trude potaknuti Studentski centar da digitalizira sustav što bi uvelike pomoglo ponajprije studentima, ali i samom SC-u. Jedan od konkretnih primjera njihovih apela bio je sastanak na čijem je dnevnom redu bila i rasprava o ukidanju papirologije i prijelazu na mrežni servis.
"Rečeno nam je da Studentski centar radi sve kako bi se što prije počelo s primjenom ove pogodnosti digitalnog podizanja studentskih ugovora i nadaju se da će se početkom nove godine to realizirati", kaže Jerković.
Hvalili se pa ništa
Zagrebački SC je još 2015. promovirao u medijima da je digitalizirao proces razmjene studentskih ugovora s tvrtkama koje zapošljavaju mnogo studenata, prisjeća se Šojer, a ove je godine tu mogućnost dobio Spot.one, platforma za studente i poslodavce.
Mirko Bošnjak, sanacijski ravnatelj SC-a u Zagrebu, oglušio se na upit o točnom datumu početka provedbe digitalizacije, kao i o suradnji sa Spot.one i nakon višednevnih pokušaja kontaktiranja. Studentima, ali i poslodavcima preostaje samo nada da će pravilnik o obliku i sadržaju ugovora o obavljanju studentskih poslova ubrzo stupiti na snagu i ne dati studentskim centrima drugi izbor, osim da svoj zastarjeli posrednički sustav uvedu u 21. stoljeće.
Rijeka i Varaždin znaju kako, a Zagreb ‘čeka‘
Šojer ističe da je prelazak na elektroničko preuzimanje ugovora dugotrajan i skup proces, ali i da se na njega treba gledati kao na ulaganje, a ne uzaludno trošenje novca. Neki su se studentski centri odavno prebacili na digitalno izdavanje ugovora. "U SC-u sam bio samo jednom i to kada sam se učlanjivao. Ugovore si printam putem web-usluge studentskog servisa, a poslodavac mi ih faksira ili šalje poštom", objasnio je proces preuzimanja ugovora Fran Ljubej, student Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Riječki SC jedan je od prvih u Hrvatskoj koji je digitalizirao svoje posredovanje ugovorima, još prije deset godina. "SC Varaždin već dvije godine omogućava studentima koji su učlanjeni u student servis da koriste uslugu web-ugovora, ovako studenti ne trebaju osobno dolaziti te ugovor mogu isprintatii kad studentski servis ne radi", podijelila je voditeljica ureda ravnatelja varaždinskog SC-a, Tajana Kaniški Flajšek, dipl.iur. Nakon digitalizacije, SC u Varaždinu svjedočio je rastu podignutih ugovora, što potvrđuje Šojerino mišljenje da bi se to ulaganje na kraju isplatilo i studentskim centrima. Njihovi ljudski resursi mogli bi se više baviti podrškom studentima i unapređenjem centara, a manje repetitivnim šalterskim poslom.
Spot.one: sve putem interneta
Platforma Spot.one ime je dobila jer ima funkciju “one-stop-spot”, odnosno mjesta gdje se događa sve u vezi sa studenskim poslom, a podržao ju je i SC, čiju metodu isplate platforma koristi. No Spot.one nije običan portal za pretraživanje studentskih poslova, otkriva Darja Tadić iz Bayera, tvrtke koja posjeduje platformu. Studenti na njoj mogu zaraditi novac radeći uobičajene poslove, ali su im dostupni i različiti tipovi zadataka koji se mogu odraditi i "na daljinu". Potrebne materijale mogu preuzeti preko platforme i poslije ih predati gotove. Uz to, na Spot.one postoje i “izazovi”, u kojima studenti imaju prigodu sudjelovati na kreativnim projektima. Sva se komunikacija s poslodavcem također obavlja na samoj platformi, a kada je posao završen i student i poslodavac mogu ocijeniti jedan drugoga. Spot.one trenutačno je u beta fazi, te je u procesu širenja na partnerske kompanije, čije će uključivanje uskoro donijeti znatno veću ponudu poslova na platformi. Studenti trenutno mogu otvoriti svoj profil te pregledati zadatke koje se nude i prijaviti se na njih. Prijava se vrši putem AAI identiteta čime se automatski provjerava status studentskih prava. Za poslodavce je administracija svedena na minimum, a isplata zarade obavlja se digitalnim putem. "Digitalizacija je nešto čemu svi težimo, a mi ćemo se svakako truditi biti kotačić potpore toj promjeni", zaključuje Tadić.
