Prošlih tjedana građani Hong Konga na ulicama obilježavaju godišnjicu najvećih prodemokratskih prosvjeda u povijesti grada. U odnosu prema 2019., kad je uspješno izboreno povlačenje zakona o izručenju Kini, ove je godine u fokusu kontroverzni zakon o nacionalnoj sigurnosti koji prijeti demokratskim slobodama.
O velikom kineskom utjecaju na autonomiju Hong Konga svjedoči to da se prosvjedi povremeno održavaju još od kineskog upletanja u izbore 2004. godine. Ipak, globalna pandemija koronavirusa dodatno je zategnula napete odnose među velikim silama, a Zapad je intervenirao konkretnim mjerama.
Zakonodavci Europske unije i osam drugih zemalja donijeli su odluku o osnivanju Međuparlamentarne alijanse o Kini, saveza čiji je cilj ograničiti rastući utjecaj Kine i njezinu prijetnju demokraciji.
Američki predsjednik Donald Trump iskoristio je okolnosti i najavio pokretanje procesa za ukidanje posebnih trgovinskih mjera koje Hong Kongu daju povlašten status jer, kako tvrdi, više nije dovoljno neovisan o Kini. Kina je uzvratila da bi ukidanje posebnog statusa financijskom središtu moglo razoriti američko gospodarstvo.
Kritike je Kini uputio i britanski premijer Boris Johnson, koji je nakon razgovora s Trumpom donio zaključak da kineska politika krši deklaraciju koja predviđa trenutačni ustroj Hong Konga do 2047.
O velikom kineskom utjecaju na autonomiju Hong Konga svjedoči to da se prosvjedi povremeno održavaju još od kineskog upletanja u izbore 2004. godine.
"Lideri su rekli da je kineski plan nametanja zakona o nacionalnoj sigurnosti Hong Kongu protivan njihovim obvezama po Kinesko-britanskoj zajedničkoj deklaraciji te će potkopati autonomiju grada", stoji u premijerovu priopćenju.
Premijer Johnson najavio je, kako tvrdi, najveću promjenu u povijesti britanskog sustava izdavanja viza. Novim mjerama omogućilo bi se stanovnicima Hong Konga i nositeljima British National Overseas putovnice da pravo boravka u Britaniji produlje sa šest na dvanaest mjeseci, pri čemu im se otvara mogućnost za dobivanje državljanstva. Oko tri milijuna ljudi može aplicirati za dobivanje putovnica.
Ipak, mjere se ne tiču stanovnika rođenih nakon 1997. godine, a mogući priljev obrazovanih i visokokvalificiranih migranata u trenutačnoj krizi za Britaniju nije nužno negativan.
Prodemokratski aktivist Lee Cheuk-yan za Guardian je poručio da su britanske mjere nepotpune te da nude bijeg iz Hong Konga, ali ne pomažu stanovnicima koji se bore za slobodu i autonomiju grada.
Već je do kraja svibnja u prosvjedima uhićeno oko 360 ljudi, a ulični neredi i policijsko nasilje postali su svakodnevica. Tako su građani Hong Konga koji, prema svemu sudeći, nisu ni blizu ostvarivanja svojih ciljeva, postali žrtve dosad najoštrijeg sukoba Pekinga sa Zapadom.
