Stupanjem na vlast novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa podigla se prašina u znanstvenoj zajednici. Embargo nad objavljivanjem novih znanstvenih radova američke Agencije za zaštitu okoliša mnogi su shvatili kao glasonošu promjena.
Privremena stanka objavljivanja radova znanstvenih agencija uobičajena je pri primopredaji vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, zbog Trumpovih kontroverznih stavova o znanstvenim pitanjima kao što su klimatske promjene, ovakva naredba zabrinula je mnoge članove akademske zajednice.
Osim pobune na Twitteru, američki znanstvenici poduzeli su konkretne korake kako bi novom predsjedniku pokazali svoj stav. Nedugo nakon stavljanja embarga i zabrane objavljivanja informacija na društvenim mrežama bez odobrenja Trumpova kabineta, zabrinuti građani pokrenuli su razne peticije i akcije kojima žele obratiti pozornost sugrađana i državnih institucija koje mogu intervenirati.
“Odgovor znanstvenika SAD-a vrlo je decidiran, jasan, vokalan i glasan, javni i činjenični. Taj akt treba ukloniti što prije jer je diskriminatoran, opasan za znanost i nacionalne interese, te nepotrebno oštećuje građane SAD-a”, komentirao je naš poznati znanstvenik Ivan Đikić, molekularni biolog i ravnatelj Instituta za biokemiju na njemačkom Goethe Sveučilištu. Američki građani nisu ostali samo na internetskom aktivizmu. Slijedeći stope nedavno održanog ženskog marša, svoja će prava na ulicama diljem SAD-a, ali i svijeta, tražiti znanstvenici.
“Znanstvenici su se već organizirali i da za Dan planeta Zemlje, 22. travnja, organiziraju prosvjedni marš. Američka sveučilišta i znanstvene institucije među najboljima su u svijetu i siguran sam da će naći načina oduprijeti se lošim politikama i zadržati razinu koju su dostigli dosad”, smatra dr. Ivica Puljak, fizičar i profesor na splitskom FESB-u.
“Ljudi ne staju na tome, nego se svaki dan bore činjenicama da uklone štetan akt iz javnog djelovanja”, ističe Đikić i dodaje kako takvom javnom i činjeničnom akcijom znanstvenici šalju snažnu poruku koja očigledno ima velik odjek u javnosti.
Mandat predsjednika Trumpa tek je započeo, stoga valja pričekati prije donošenja zaključaka o budućnosti znanosti i slobode dijeljenja informacija tijekom nadolazećih godina. Sudeći prema javnim reakcijama na prve korake nove administracije, američki građani potencijalne korake prema cenzuri neće tako lako dopustiti.
“Mislim da javnim djelovanjem građani i znanstvenici mogu mnogo postići, te takve i slične postupke trebamo promovirati u javnom i činjeničnom djelovanju i u Hrvatskoj,” zaključio je Đikić.
