ARMIN DURGUT/PIXSELL

Grčko-turska granica ponovno je postala izvor međunarodnih sukoba kada se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odlučio iskaliti na Europi nakon što su najmanje 33 turska vojnika zračnim napadom ubijena u Siriji. Međutim, ta je kriza pala u drugi plan nakon što se svijetom proširila pandemija koronavirusa, koja je još jednom istaknula loše uvjete u kojima migranti žive.

Iako je 2016. postigao dogovor s Europskom unijom prema kojemu Turska dobiva milijarde eura u zamjenu za zadržavanje migranta, Erdogan je već mnogo puta prijetio da će pustiti migrante i prisiliti Europu da se suoči s još jednom krizom.

Erdogan s riječi na djela

Ta je prijetnja donedavno uvijek djelovala te je, među ostalim, Turskoj omogućavala vojno djelovanje na sjeveru Sirije. Međutim, Erdoganove su se riječi pretvorile u djela nakon što su EU-ove vođe odbile pružiti potporu u ratu sa Sirijom. Većini migranata koji su se iznenada našli na grčko-turskoj granici rečeno je da su vrata Europe ponovno otvorena te su oni potom autobusom dovezeni pred Grčku. Kada su shvatili da nije tako, pokušali su silom prijeći.

U Francuskoj 24 agencije ističu uvjete u kojima migranti žive: “nedostatak prostora, hladnoća, vlaga, stres, iscrpljenost, natrpanost u prozračnim šatorima, užasni higijenski uvjeti”

Grčka vlada na te je pokušaje odgovorila zamrzavanjem davanja azila do kraja krize te je sve migrante koji su prešli granicu vratila u Tursku. Pritom ima potporu Europske unije koja joj je obećala 700 milijuna eura pomoći, od čega je 350 milijuna već dostupno za poboljšanje infrastrukture na granici.

“Erdogan nije shvatio da Europa iz 2015. više ne postoji. Val desnog populizma uništio je nekad dominantan lijevi centar te pomaknuo desnicu desnije. Prije pet godina su populisti u Mađarskoj i Poljskoj bili iznimke, a danas su sve jači izazivači i u zapadnijim državama”, smatra ratni reporter Aris Roussino, koji se bavi izvještavanjem s Bliskog istoka. Ipak, čini se da se zasad od nove migrantske krize neće biti ništa zbog koronavirusa. Osim što je zbog epidemije pitanje migranata u medijima palo u drugi plan, mnoge države virus pokušavaju obuzdati zatvaranjem granica. Među njima je i Turska, koja je zatvorila granice s Grčkom i Bugarskom.

No još je nejasno što će biti s migrantima koji su već u Europi. Na primjer, stanje na grčkom otoku Lesbos toliko je loše da su Doktori bez granica bili prisiljeni povući dio osoblja.

Mnogo bolje nije ni u Italiji. Ondje je vlada uvele stroge mjere koje su se odrazile i na život migranata. Putnici sa svih brodova koji stignu na obalu te države moraju ići u dvotjednu karantenu, a službe koje se bave asimilacijom do daljnjeg su prestale s radom.

Migranti u BiH

Zbog takvih su uvjeta humanitarne agencije diljem Europe pozvale svoje vlade da donesu mjere kojima će pomoći migrantima u borbi s koronavirusom. U Grčkoj su 23 organizacije pisale premijeru kako bi ga upozorile na uvjete u kojima žive djeca u kampovima, od kojih su mnoga u toj državi bez skrbnika. Slično su pismo napisale i 24 agencije u Francuskoj koje su u istaknule uvjete u kojima migranti žive: “nedostatak prostora, hladnoća, vlaga, stres, iscrpljenost, natrpanost u prozračnim šatorima, užasni higijenski uvjeti”.

‘Erdogan nije shvatio da Europa iz 2015. više ne postoji. Val desnog populizma uništio je nekad dominantan lijevi centar te pomaknuo desnicu desnije’ , smatra ratni reporter Aris Roussino

S istim se problemima suočavaju migranti u Bosni i Hercegovini. Budući da i oni žive u lošim higijenskim uvjetima i neprestano su okruženi jedni drugima, pripadaju skupini među kojoj bi se koronavirus lako mogao proširiti. Prema podacima Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, u BiH je trenutačno oko 7000 migranata, a eskalacija na grčko-turskoj granici taj bi broj mogla naglo povećati. Doktori se s virusom teško nose i kada je u pitanju domicilno stanovništvo, a ako se proširi među migrantima, neće ga biti u mogućnosti obuzdati.

“Nemamo mjesta u kojem bismo mogli organizirati karantenu. Nemamo dovoljno testova za našu populaciju, a nemamo ih uopće za migrante. Stvarno ne znamo jesu li neki od njih zaraženi”, rekla je Semra Okanović, doktorica iz Velike Kladuše.

Na stanje u BiH reagirao je i Centar za mirovne studije, iz kojeg su priopćili da postojeći prostori u kojima su migranti ne mogu omogućiti samoizolaciju te se zbog toga stvara nepotreban rizik i panika.

Dodatno, samoizolacija novopridošlih, koje su ionako u teškom psihofizičkom stanju nakon prisilnog vraćanja i prekinute integracije u društva EU, nije poželjna i dugoročno može imati negativne posljedice”, rekli su iz Centra za mirovne studije.