Krajem listopada čelnici Europske unije obećali su financijsku potporu Ukrajini za 2026. i 2027. godinu u kontekstu njezine obrane od ruske invazije. Na summitu koji je započeo 18. prosinca dogovorili su konkretan model financiranja te potpore. Najavljeni plan bio je financirati Kijev iz zamrznute ruske državne imovine u vrijednosti od oko 210 milijardi eura. Čelnici EU-a donijeli su odluku protiv tog plana, zaključujući da je previše politički zahtjevan.
"Zašto se ova pljačka ne može izvesti? Jer bi posljedice za pljačkaše mogle biti ozbiljne", rekao je ruski predsjednik, Vladimir Putin, na press konferenciji.
Nakon duge rasprave na summitu čelnici se nisu uspjeli dogovoriti o reparacijskom zajmu korištenjem ruske zamrznute imovine, nego su se odlučili za zajedničko zaduživanje. Ovaj zajam će riješiti hitne financijske potrebe Ukrajine, koja će ga otplatiti tek nakon što Rusija plati reparacije. Zajam će biti bez kamata.
"Unija zadržava pravo koristiti imobiliziranu imovinu za otplatu ovog zajma. Istovremeno, dali smo mandat Komisiji da nastavi raditi na reparacijskom zajmu na temelju ruske imobilizirane imovine", rekao je predsjednik Europskog vijeća, Antonio Costa.
Odluka o zajedničkom zaduživanju donesena je jednoglasnom odlukom, s tim da su se Mađarska, Češka i Slovačka izuzele iz odluke. Odluka o korištenju zamrznutih sredstava ruske središnje banke nije postignut zbog protivljenja Belgije koja drži većinu te imovine.
"Mislim da smo donijeli važnu, stratešku odluku. Europska unija stoji uz Ukrajinu i omogućila joj je dobro financiranje za iduće dvije godine", komentirao je premijer Andrej Plenković.
