Foto: Pexels

Teško da je ijedan američki predsjednik imao ovakav kraj mandata. U studenom prošle godine Donald Trump izgubio je na izborima usprkos činjenici da je gotovo 75 milijuna građana glasalo za njega. Zatim je postao i prvi predsjednik u povijesti koji je dva puta opozvan za vrijeme trajanja mandata. Iako krajem 2019. opoziv nije uspio te je Trump ostao na mjestu predsjednika, male su šanse da će se i ovaj put izvući na isti način.

Problemi u Kongresu

U posljednjih nekoliko tjedana negirao je rezultate izbora, govorio kako neće mirno predati vlast u ruke Joea Bidena te pozivao na prebrojavanje glasova. Naposljetku, dva tjedna prije kraja mandata javno je pozvao svoje glasače da ga podrže i pred Kongresom, a isto je tražio i od svog potpredsjednika Mikea Pencea. Njegovi su ga glasači poslušali i 6. siječnja došli ispred zgrade američkog Kongresa. U napadu koji su mnogi politički analitičari nazivali terorističkim, petero je ljudi izgubilo život, a preko 200 Trumpovih pristaša je uhićeno. Osim što su nasilno ušli u zgradu, neki od njih unutra su se zadržali nekoliko sati dok su se članovi zastupničkog doma skrivali u strahu.

Svijet je šokirala slika muškarca koji je stavio noge na radni stol predsjednice Zastupničkog doma SAD-a, Nancy Pelosi, i onog koji je odnosio njezin podij iz zgrade dok se smješkao fotografima i novinarima. U masi koja je nahrlila na zgradu Kongresa, osim “običnih” Trumpovih glasača, našli su se i pripadnici brojnih radikalnih skupina.

Jedan od članova QAnona, kulta koji tvrdi da se predsjednik tajno bori protiv svjetske elite, hodao je po zgradi s rogovima na glavi i nazivao se šamanom te skupine. Član Proud Boysa, radikalne desničarske skupine koji se bore protiv imigranata, snimio je live iz zgrade Kongresa. Mogla se vidjeti i zastava Konfederacije koja je od srpnja 2020. zabranjena na javnim okupljanjima zbog njezine povezanosti s američkom rasističkom povijesti. Među okupljenima su stajali i članovi organizacija koje javno poriču da se holokaust dogodio.

Financijski slom pred Trumpom?

Nekoliko dana poslije, zastupnički dom američkog Kongresa opozvao je predsjednika Trumpa. Uz sve demokrate, za opoziv je bilo i deset članova iz Trumpove republikanske stranke. Nakon inauguracije u srijedu, 20. siječnja, slijedi glasanje i u Senatu, gornjem domu američkog Kongresa. Ako demokratska stranka uspije izboriti potrebnu dvotrećinsku većinu, Trump će se zauvijek morati maknuti iz američke politike.

Velika je mogućnost da dođe do opoziva i u Senatu. New York Times predviđa da je vođa republikanaca Mitch McConnell sklon opozivu te da je još 20 republikanskih ruku osigurano”, rekao je profesor Petar Popović s Fakulteta političkih znanosti.

“Ovo zasigurno nije kao prošli opoziv gdje su svi republikanci stajali uz Trumpa. Ovo će biti sudbinski trenutak za stranku u kojoj mnogi misle da ih je Trump izdao i uništio konzervativizam“, nadodao je.

Iako se opoziv inače koristio za prekidanje mandata američkog predsjednika, kao primjerice kod predsjednika Nixona 1974., u slučaju Trumpa njegovi protivnici nadaju se da će to prekinuti njegov plan za ponovnom kandidaturom na izborima za četiri godine. Nakon što je objavljeno da je Biden pobijedio, Trump je izjavio kako mu je u planu kandidirati se ponovno, no čak i ako ne dođe do opoziva, male su šanse da će uspjeti.

‘Ovo će biti sudbinski trenutak za stranku u kojoj mnogi misle da ih je Trump izdao i uništio konzervativizam’, rekao je profesor Petar Popović

“Realnost je da Trumpu slijedi niz tužbi: od zlouporabe sredstava kampanje, sukoba interesa i ometanja pravde do utaje poreza te potencijalno najkrupniji od svih sporova – spor s Deutsche Bank koja bi ga mogla financijski uništiti”, rekao je Popović te dodao da Trumpu u prilog ne idu ni njegove godine. Donald Trump trenutno ima 74 godine i premda je nekoliko puta isticao da je u savršenom zdravstvenom stanju, također je poznato da je veliki ljubitelj fast fooda.

Pogled u budućnost

Čak i ako dođe do opoziva, Joea Bidena koji će postati 46. predsjednik SAD-a, čeka veliki zadatak. Osim borbe s pandemijom koronavirusa, Biden će imati problema i s Trumpovim glasačima. Pogotovo ako nastavi retorikom kao do sada.

Biden se ne može vratiti na staro, nego se treba nositi s postojećim stanjem“, rekao je Popović. Kako kaže, za to mu nedostaje kombinacija moralnog legitimiteta i kapaciteta. Moralni legitimitet je izgubljen onog trena kada su prosvjednici uspjeli upasti u zgradu Kongresa. Nakon toga, Amerika je pokazala da demokraciju ne može provesti ni kod kuće. Što će se tiče kapaciteta, on je izgubljen s neizbježnom recesijom potaknutom pandemijom.

“Trumpova era na neki je način kulminacija svih dosadašnjih tenzija i sukoba. Dimenzije te podijele ogledaju se u sukobu ruralnog i urbanog, konzervativnog i progresivnog, nacionalnog i globalističkog, korporativnog i socijalnog, i tako dalje”, istaknuo je profesor Popović. Ono što slijedi samo je jedna etapa američke povijesti nastala nesrazmjerom između malog broja ekstremno bogatih i velikog broja siromašnih.