FOTO: PATRIK MACEK/PIXSELL

Najmlađa država članica s prvim je minutama nove godine simbolično počela i svoje šestomjesečno predsjedanjem Vijećem Europske unije. Ovaj iznimno važan politički događaj prošlih je dana u sjeni ostavio pitanje stvarne uloge Hrvatske na međunarodne procese u sljedećoj polovini godine, kao i kapitalizaciju potencijalnih koristi po svršetku.

Prioriteti predsjedanja

Vijeće Europske unije u institucionalnom poretku, uz Europski parlament, odraz je zakonodavne volje. Dok Europska komisija predlaže pojedine uredbe i direktive, one na snagu stupaju tek po konsenzusu prije spomenutih institucija. Vijeće je simbolički nazvano “glasom država članica”, uslijed rotirajućeg predsjedanja i sastava nacionalnih mjerodavnih ministara, ovisno o području za koje je planirana rasprava.

Uz zakonodavnu ulogu, Vijeće je zaduženo za koordinaciju politika, usmjeravanje vanjske i sigurnosne politike te je neizostavni akter pri donošenju okvira proračuna. Razdoblje hrvatskog predsjedanja zaslužilo je epitet izazovnoga te će biti obilježeno izglednim konačnim realiziranjem Brexita i posljedičnim značajnim smanjivanjem proračunskih sredstava, problematikom donošenja višegodišnjeg financijskog okvira u kontekstu nužnog ograničavanja izdvajanja za pojedina područja, pitanjem pridruživanja država zapadnog Balkana europskoj obitelji, kao i bujajućim problemima demografije i nejednakosti unutar Unije te sviješću o daljnjoj nužnosti klimatske akcije. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Tomislav Sokol (HDZ/EPP) osvrnuo se na primarna vladina nastojanja:

“Program pod nazivom Snažna Europa u svijetu punom izazova predviđa četiri prioriteta, a to su: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i utjecajna Europa. Vrlo konkretno, Hrvatska se u međunarodnoj zajednici priznatih subjekata pozicionira kao predvodnik na prostoru jugoistočne Europe”, ističe.

‘Program Snažna Europa u svijetu punom izazova predviđa četiri prioriteta, a to su: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i utjecajna Europa’, napominje Tomislav Sokol

Iako Hrvatska, sukladno dosadašnjoj praksi predsjedanja, nije u mogućnosti na dnevni red postaviti problematiku u koju je izravno uključena, sasvim sigurno će u ulozi medijatora moći neizravno ostvariti vrlo širok utjecaj u sklopu aktualnih područja djelovanja Vijeća.

Prigodu za afirmaciju u takvome smjeru imat će u svibnju, kada će se u Zagrebu održati jedan od ključnih sastanaka na vrhu za predsjedanja, uz sudjelovanje predstavnika država članica i predstavnika država zapadnog Balkana o zajedničkoj budućnosti.

“Organizacijom tog sastanka poslat ćemo snažnu poruku našim susjedima da je njihova europska perspektiva i dalje moguća ako se zadovolje svi kriteriji i u cijelosti se implementira europska pravna stečevina”, napominje Sokol.

Usprkos značajnijoj vjerojatnosti prihvaćanja višegodišnjeg financijskog okvira u drugoj polovini godine, za njemačkog predsjedanja, Hrvatska bi svoj utjecaj pri raspravi trebala pragmatično iskoristiti u smjeru povoljnijeg izdvajanja u područjima kohezijske i poljoprivredne politike.

Položaj mladih

Tonino Picula (SDP/S&D), hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, stoga ocjenjuje kako će se “o temama iznimne važnosti za budućnost Europske unije raspravljati u sljedećih šest mjeseci, tu će naše predsjedanje imati važnu ulogu kroz posredovanje i usmjeravanje takvih razgovora”. Jednim od takvih apostrofira i položaj mladih te napominje kako su se europske institucije još prije aktivno uključile u osvješćivanje važnosti njihove participacije u sklopu Unije, a takav bi se trend trebao nastaviti. Prioritetom u tom pogledu ocjenjuje obrazovanje, u svrhu postizanja konkurentnosti i popravljanja uvjeta na tržištu rada.

“Hrvatska se programom predsjedanja obvezala posvetiti pozornost temama kao što su demografija i mladi, koje treba osnažiti jer su upravo mladi, pogotovo mlade obitelji i ljudi koji žive u ruralnim područjima, bili najveće žrtve posljednje financijske krize”, zaključuje.