Foto: Dejan Rakita/PIXSELL / Pixabay

U listopadu ove godine planirani su izbori za novo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Profesor na Fakultetu političkih znanosti Višeslav Raos smatra da je nužan neki oblik konsocijacijske demokracije, dodajući da je cilj konsocijacije promicanje kulture političkog kompromisa za dobrobit cjelokupnog društva.

Napomenuo je također da je potrebno pronaći barem privremeno rješenje za nadilaženje sukoba koji mogu razoriti BiH, a trenutni sustav nije djelotvoran jer glavne političke stranke imaju oprečno razumijevanje Daytonskog sporazuma.

Daytonski sporazum / Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

“Dokument je zamišljen kao kratkoročno rješenje i očekivano je da će uključene strane u hodu doći do konačnog dogovora, no to se nije dogodilo”, naveo je Raos.

Daytonski sporazum tipičan je mirovni sporazumu kojeg sklapaju politički i diplomatski vrh sukobljenih strana. Uz posredovanje Amerikanaca kao izvanjske sile 1995. godine uspostavljen je okvir za uspostavu mira.

Trenutačna praksa

Sredinom veljače Europski parlament predložio je uvođenje sankcija čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a opomenut je zbog pokušaja destabilizacije BiH te najava da umjesto suradnje s ostatkom predsjedništva BiH želi preuzeti nadzor samo nad entitetom Republike Srpske. Dodik se obranio time što je rekao da “nitko nije došao u Republiku Srpsku da vidi o čemu se radi, i što je najgore, nitko od parlamentaraca koji su za sankcije nije pogledao Ustav BiH dostupan na internetu”.

Višeslav Raos (Foto: Matija Habljak/PIXSELL)

Krajem ožujka održan je novi krug pregovora o izmjeni izbornog zakona, no još uvijek se nije uspostavio dogovor o tome kako izmjenom izbornog zakona pospješiti izborni proces. No, Raos je kazao da nada i mogućnost za to još postoji.

“HDZ, HDZ 1990 i srodne stranke koriste najavu odgode izbora da bi prisilile druge stranke na popuštanje”, rekao je Raos, nazvavši postupak nuklearnom opcijom.

Dok je srpska strana optužena za širenje nepovjerenja prema ostalim narodnostima, hrvatski političari smatraju da bošnjačka strana pokušava provesti unitarizaciju BiH. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović stao je u Dodikovu obranu te negirao širenje etničke mržnje. Dodao je da je Bakar Izetbegović taj koji odugovlači s odlukama ne bi li se izbori u listopadu održali po postojećem principu.

Milorad Dodik (Foto: Dejan Rakita/PIXSELL)

Izetbegović obnaša funkciju Predsjedavajućeg u Federativnoj BiH zastupajući Bošnjake. Drugi Predsjedavajući tog etniteta je Željko Komšić koji je izabran da zastupa Hrvate u BiH, no zbog toga što su u entitetu dva naroda i Bošnjaka ima više, smatra se da su utjecali na izbor oba Predsjedavajuća.

Rješenja treba tražiti unutar BiH

Snage Europske unije (EUFOR) poslale su dodatnih 500 vojnika u BiH isti dan kada je krenula agresija na Ukrajinu. Bojna je stigla u BiH nakon što je viđena moguća destabilizacija vlasti koju je EUFOR htio spriječiti u nastanku.

“Dok svjedočimo još jednom brutalnom ratu svjesni smo koliko je bitno prekinuti stradavanje stanovništva i uništenje zemlje”, kazala je stručnjakinja za međunarodne odnose Senada Šelo Šabić.

Senada Šelo Šabić / Foto: Privatna arhiva

Doktorica znanosti smatra da rješenje trenutačnih političkih i društvenih razmirica treba tražiti unutar same BiH, a oni koji su u njoj ostali polako shvaćaju da za imaju odgovornost. Navela je i da je BiH specifična po tome što prava kolektiva stavlja ispred individualnih prava njezinih građana. Konstitutivne narode Bošnjaka, Hrvata i Srba vidi kao njezine građane te ju uspoređuje s ostalim modernim državama.

“U BiH treba osigurati da su svi građani ravnopravni, ali i zaštiti kolektivna prava njezinih naroda”, rekla je Šelo Šabić i dodala da uzor novim principima trebaju biti europske demokratske države.

No, Šelo Šabić je napomenula da se takve promjene sporo usvajaju te da su za njih su potrebne političke snage koje bez prijetnji i ucjena traže rješenja u interesu svih njezinih građana.