Foto: PIXABAY/KIQUEBG

Ako bi se samo na trenutak trebalo osvrnuti na pozitivne stvari koje je donijela koronakriza, prvo bi mjesto, tik uz prirodu koja je napokon “prodisala”, stajala, paradoksalno, digitalna revolucija. I oni najmanji “talenti za tehnologiju” preko noći su se morali informirati, pa i obrazovati kako bi svoje poslovanje, a i život općenito prebacili internet. “Ostani doma” značilo je: radi od kuće, umreži se, budi prisutan.

Sve će biti spojeno

Dok se stanje polako, ali sigurno vraća u normalu ili “novu normalu” pitanje ostaje koliko će tvrtki koje su tek sad shvatile da većinu, ako ne i cijeli posao mogu obavljati online, s takvim poslovanjem i nastaviti. Ali i imaju li sada tehnološki divovi dodatnu motivaciju (i pravo) potpuno nas umrežiti, digitalizirati, zamijeniti?

“Koronakriza nam je jasno pokazala da nemamo više što tražiti na “šalteru”, vrijeme je da se odmaknemo od čekanja u redovima i prebacimo na digitalne kanale. Mislim da bi ova kriza na mikrorazini mogla donijeti neke nove ideje za digitalizaciju javnog sektora pa da se po tome približimo razvijenim zemljama. Za pet ili deset godina možda ćemo više koristiti sustave pogonjene AI tehnologijama, Apple će uskoro najaviti i svoje AR naočale, odnosno “proširenu stvarnost” pa se ta industrija razvije u tren oka. Sigurno ćemo vidjeti više električnih i autonomnih vozila, kao i IoT integracija za gotovo sve – od pametnog doma do asistenata i kosilica za travu – sve će biti spojeno”, rekao je Ivan Šimić s portala Netokracija, a nije izostavio spomenuti i 5G mrežu koja će nas, najjednostavnije rečeno – dodatno ubrzati.

Studenti su podijeljenih mišljenja, neki bi se odmah vratili na staro, dok su drugi uvjereni da je upravo online nastava neizbježna budućnost

S njim se slaže i inženjer elektrotehnike i računarstva Tomica Crnek, ali uz nešto manje entuzijazma i sumnju da će, unatoč krizi, investicija u tehnološki napredak možda ipak nedostajati.

“Mislim da je pomalo optimistično vjerovati da će, osim nekog standardnog tehnološkog razvoja koji bi se ionako dogodio jer ga je nemoguće zaustaviti, mnoge tvrtke shvatiti da je investiranje u tehnologiju nužno. Radit će se tu o manjim ili većim doradama softvera koji se koriste u poslovnim okruženjima ili na kapacitetima VPN servera i prilagodbama za veći broj korisnika”, istaknuo je i dodao da bi se ubrzo mogla očekivati i sve veća prilagodba i zamjena “velikih ekrana” mobilnim aplikacijama.

Mjesecima bez fizičkog kontakta s profesorima, izravnih prezentacija, normalnog održavanja nastave i kolokvija, studenti su podijeljenih mišljenja. Neki bi se odmah vratili na staro, dok su drugi uvjereni da je upravo online nastava – neizbježna budućnost.

Online nastava – novi trend ili…?

“Stvari za koje se do sada forsiralo da se odrađuju fizički iz nekog sporednog interesa ili pojedinačne lijenosti za usavršavanjem vlastitih informatičkih vještina, vrlo su se jednostavno prebacile na internet kada je stanje to počelo zahtijevati. Tu, prije svega, mislim na fakultete i vjerujem da je dosta studenata i ostalih sastavnica imalo isto iskustvo.

Online nastava mi je pozitivno iskustvo jer vjerujem da će dugoročno olakšati i ubrzati mnogo toga. Također, teško da će sad itko dati argument za vraćanje na nepotrebnu birokraciju, kada se dokazalo da se bez nje itekako može”, istaknula je studentica Matea Divić s Fakulteta političkih znanosti.

Davor Cota s diplomskog studija Ekonomije smatra da u zemljama poput Hrvatske nedostaje ljudski kontakt i da će se, što se raznih tvrtki tiče, svakako pronaći neka kompenzacija između manjih troškova i “druženja” u uredu.

“Što se tiče predavanja, vjerujem da će se svi vratiti klasičnom offline obliku jer online uklanja možda i najvredniju stvar obrazovanja – networking“, zaključio je Cota.

Tehnološka predviđanja

Roboti, uvelike prisutni u industrijskoj proizvodnji, uskoro bi mogli zamijeniti farmaceute.
Stručnjaci predviđaju da će do 2022. godine deset posto ljudi nositi odjeću s čipovima koji će ih spajati na internet. To nije posebno iznenađujuće s obzirom na broj dodataka, uključujući satove i prstenje, koji se već mogu spojiti na Mrežu.

Predviđa se i da će mobitel koji će se moći ugraditi u ljude postati komercijalno dostupan u idućih sedam godina. Uređaj će potencijalno moći točnije pratiti zdravlje osobe te potencijalno omogućiti ljudima da komuniciraju mislima putem moždanih valova ili signala umjesto da komuniciraju verbalno.

Kako prikupljanje, održavanje i shvaćanje podataka postaje sve lakše, vlade će se moći odmaknuti od starih metoda prikupljanja informacija i počet će se sve više oslanjati na velike podatkovne tehnologije kako bi automatizirali programe. Sve će više zemalja, poput Estonije, i glasanje na izborima održavati online.