Društvene mreže kao loš izvor
Profesorica Doroteja Palijan odlučila je kupiti zimski kaput putem stranice koju je pronašla na Instagramu. Kada joj je stigao na adresu, uslijedilo je razočaranje - izgledom je bio potpunosti drukčiji od onog na stranici.
Foto: Doroteja Palijan
"Materijal kaputa bio je pretanak što je apsolutno neprihvatljivo jer se radi o zimskom odjevnom predmetu", navodi Palijan. Osim toga, dužina kaputa prikazanog na stranici bila je do koljena, a onaj koji je dobila dosezao je do struka. Kaput je zato odlučila vratiti i ispunila je obrazac za povrat koji je poslala na adresu pošiljatelja. Paket su joj vraćali dva puta uz objašnjenje da tvrtka "odbija prijam robe", tvrdi. Sve troškove dostave platila je dodatnih 120 kuna jer iako su bili dužni zaprimiti pošiljku nisu to učinili.
"Ponovno sam im se javila i zatražila ih broj telefona. Na broj koji sam dobila se nitko nije javljao, kao da uopće ne postoji", kaže. Otišla je na stranicu provjeriti njezine uvjete korištenja i otkrila da su svi uvjeti na engleskom jeziku, napisani nejasno i nepregledno.
[caption id="attachment_27759" align="alignnone" width="1200"]
Foto: Doroteja Palijan
Savjetnik za informacijsku sigurnost Tonimir Kišasondi upozorava da je najbolje kupovati s provjerenih web trgovina i službenih stranica. Preporučuje i da se uvijek kupuje direktno od proizvođača.
"Kada kupujete preko web stranica najbolje je u tražilicu ručno upisati željenu trgovinu. Takva vrsta pretraživanja puno je sigurnija nego da otvorite stranicu s objave koju ste vidjeli preko društvenih mreža", ističe.
Kišasondi također upozorava da je lažnu stranicu najlakše prepoznati ako vidimo da je nešto "predobro da bi bilo istinito". Vrlo vjerojatno je riječ o nepouzdanoj web trgovini ako izvor stranice nije siguran, pogotovo ako se radi o stranici koju smo našli nasumično u komentarima ili putem oglasa na društvenim platformama, dodaje.Uvjeti korištenja na stranici trgovine bili su nejasni i nepregledni, kaže Doroteja Palijan
Drukčije od očekivanog
Studentica Ivona Marenić često kupuje preko interneta. Najviše naručuje s legitimnih stranica poput Wisha ili AliExpressa, od odjeće pa sve do kućanskih aparata, a negativnih iskustava imala je nebrojeno puta. Ono što joj se najčešće događalo je da joj proizvode pošalju u nerealnim veličinama. Međutim, najneugodnije iskustvo imala je kada je prije Božića prošle godine naručila zimske čizme na vezanje, a umjesto toga stigle su joj "neukusne" cipele na petu, navodi. S obzirom na to da je iznos transakcije bio 400 kuna, otišla je provjeriti izvor internetske stranice s koje je naručila čizme pri čemu je otkrila da ona više ne postoji. Novac nije dobila natrag pa je odlučila provjeravati izvor stranica."S obzirom na to da vrlo često kupujem online počela sam koristiti aplikaciju za provjeru vjerodostojnosti stranica. Kada se uvjerim da je stranica sigurna, naručim s nje", kaže. Zna koja su njezina potrošačka prava, ali "problem kod tih lažnih stranica je što se znaju ograditi da se do njih više ne može doći", ističe. Drukčiji proizvod od naručenog stigao je i Ivoni Lukić koja je kupovala preko stranice za koju je saznala preko Facebooka. Naručila je bijelu haljinu s crnim točkama čiji je iznos bio 250 kuna s poštarinom. Haljina joj nije stigla u željenoj boji, a remen koji dolazi uz nju bio je vidno oštećen. Uz to, materijal od kojeg je haljina napravljena bio je "toliko nekvalitetan i proziran da ju se nije moglo čak ni opeglati", kaže. Nije pokušala vratiti izgubljeni novac zbog toga što u kutiji nije bilo ni obrasca za povrat robe niti računa. [caption id="attachment_27758" align="aligncenter" width="547"]s paketom ne pošalju račun niti obrazac za povrat
Foto: Ivona Lukić
"Nisam upućena u svoja potrošačka prava prilikom kupnje stoga nisam provjeravala izvor stranice. Na Facebooku je imala visoku ocjenu pa sam vjerovala da je legitimna", tvrdi.
Preporuka su odvojeni bankovni računi
Osim nesigurnog izvora i nepravilnog poslovanja trgovine, potencijalni problem prilikom online kupnje može predstavljati i plaćanje kreditnim karticama jer unosimo sve svoje podatke i teže je vratiti sredstva nakon provedene transakcije. "U slučajevima kada plaćate bankovnim karticama dobro je imati odvojen račun jer ako imate manje sredstava na računu koji koristite samo u tu svrhu ne može vam netko napraviti ozbiljniju štetu", naglašava Kišasondi. Ako kupac nema odvojen račun za internetsko plaćanje i dođe do zlouporabe sredstava važno je pravovremeno reagirati.Najbolje je da kupac nazove matičnu banku da povuče transakciju ako je to moguće ili zablokira račun korisnika te da se obrati nadležnim službama, poručuje Kišasondi. Zbog brojnih opasnosti koje internet, ali i online kupovina, donose, potrebno je više se informirati kako se zaštiti. "Živimo u svijetu u kojem je korištenje računalne tehnologije neizostavno stoga je informatička pismenost ključna za sve korisnike interneta", zaključuje Kišasondi.Problem kod lažnih stranica je što se znaju ograditi da se do njih više ne može doći, ističe Ivona Marenić
Savjeti za sigurniju online kupnju
Savjetnik za informacijsku sigurnost Tonimir Kišasondi preporučuje brošure Nacionalnog CERT-a o rizicima na internetu i sigurnijem korištenju.
1. Uklanjanje podataka Ako je moguće, potrebno je ukloniti podatke o kreditnoj kartici sa stranice jer neki servisi za plaćanje mogu zapamtiti vaše podatke. Kupnju je najbolje izvršavati s računala koji predstavlja što manji rizik. Zato treba izbjegavati javna računala na kojima može biti prisutan maliciozan softver ili malver.
2. Boja kao glavni pokazatelj Ne kupovati sa stranica na kojima nije vidljiv vlasnik. Ako stranica u sebi ima HTTPS protokol vlasnik i izvor se mogu provjeriti, sam web preglednik će bojom pokazati koristi li stranica siguran protokol i ispravan certifikat. Također, uvijek sami u internetski preglednik upisivati adresu web stranice na kojoj se obavljaju novčane transakcije.
