Foto: Pixabay

Elon Musk, strastveni korisnik Twittera te ujedno najbogatiji čovjek na svijetu, krajem travnja kupio je Twitter za više od 44 milijarde dolara. No, uz vijest o kupnji, Musk je najavio i niz promjena koje bi se mogle dogoditi pod njegovim vlasništvom nad popularnom društvenom mrežom.

Pomicanje granica slobode govora

Budući da Musk sam sebe naziva apsolutistom u slobodi izražavanja, to je ujedno i područje koje planira najviše promijeniti. On će nastojati maksimizirati mogućnost da svi imaju pravo da se čuje njihov glas, odnosno da korisnici tweetaju što god požele. No, iako je sloboda izražavanja jedno od najvažnijih demokratskih prava, ona nije apsolutna te samim time ne može biti neograničena i bezuvjetna. Ipak, svako njezino ograničavanje mora biti iznimka i imati jasne razloge.

Sprječavanje govora mržnje i stigmatizacije pojedinih društvenih skupina jedan je od rijetkih opravdanih razloga za ograničavanje slobode izražavanja. Govor mržnje, nasilje na internetu i dezinformacije zapravo negativno utječu na slobodu izražavanja i na neki način su negacija te slobode”, ističe Tina Đaković, organizacijska koordinatorica Kuće ljudskih prava.

‘znači li ‘potpuna sloboda izražavanja’ da se pozivanje na nasilje ne sankcionira, da se  pozivi na terorizam ili dječja pornografija ne sankcioniraju? Mislim da to nitko razuman ne zagovara’, kaže tina Đaković

Kada je riječ o Twitteru, ali i ostalim društvenim mrežama, važno je naglasiti da se radi o globalnim korporacijama čiji su interesi prvenstveno profit i moć. Budući da velike korporacije snažno utječu na ljudska prava, u pitanje se dovodi i opasnost za korisnike, ali i za cijelo društvo. Đaković komentira da je ograničavanje moći temelj za osiguranje poštivanja ljudskih prava, ali i da Musk to pravo pomalo pogrešno interpretira.

“Što znači ‘potpuna sloboda izražavanja’, znači li to da se pozivanje na nasilje ne sankcionira, da se primjerice pozivi na terorizam ili dječja pornografija ne sankcioniraju? Mislim da to nitko razuman ne zagovara”, dodaje Đaković.

Svi su dobrodošli

Posljedice puno veće ili čak potpune sloboda izražavanja na Twitteru mogu biti brojne. Ipak, kada govorimo o Europi, nedavno je usvojen svojevrsni paket regulacije digitalnih usluga i tržišta Europske komisije (Digital Service Act i Digital Market Act). On bi trebao pružiti poticaj za promicanje poštenijeg, otvorenijeg i pravednijeg digitalnog okruženja, pa tako i samog Twittera.

Tina Đaković naglašava da će, zahvaljujući Digital Service Actu, platforme koje se bave moderiranjem sadržaja u Europi biti zakonski obvezane uzimati u obzir temeljna ljudska prava i djelovati bolje u suzbijanju neželjenih i neprikladnih sadržaja. Te se obveze, primjerice, odnose na provođenje analize rizika oko dezinformacija ili obmanjujućeg sadržaja, ali i provođenja mjera rizika za pretjerano ograničavanje slobode izražavanja.

Elon Musk je na svojem Twitter profilu objavio i da se nada da će na ‘novom’ Twitteru ostati i njegovi najveći kritičari. Kroz njegovo konstantno pozivanje na važnost slobode govora, pojavila su se i nagađanja da bi se Twitteru ponovno mogao pridružiti i bivši američki predsjednik Donald Trump kojemu je prošle godine zabranjen pristup platformi zbog poticanja na nasilje, odnosno napada na Kapitol.

Na konferenciji “Future of the Car” na FT Liveu, Musk je rekao da bi “trajne zabrane trebale biti iznimno rijetke i stvarno rezervirane za račune koji su botovi, prijevare ili spam računi”. Dodao je kako smatra da nije bilo ispravno suspendirati Trumpa s platforme, odnosno da je to bila pogreška jer “nije u konačnici rezultirala time da Donald Trump nema glas.”

Dosad nikada viđeni javni algoritam

Osim želje da stvaranjem platforme na kojoj će se svatko, pa potencijalno i oni koji su javno pozivali na nasilje, moći slobodno izražavati, Elon Musk je najavio da planira javno objaviti Twitterov algoritam. Javnim objavljivanjem, odnosno otvorenim algoritmom, omogućilo bi se korisnicima da vide kod koji pokazuje kako su se i u kojim vremenskim okvirima pojavile određene objave. Twitter bi ujedno postao i prva društvena mreža koja se odlučila na takav potez.

IT stručnjak Dragan Petric ističe da zapravo nitko ne zna kako funkcionira Twitterov algoritam, niti je to ikada bilo u interesu samog Twittera. Petric nadalje objašnjava da su algoritmi društvenih mreža obično vrlo kompleksni i tajnoviti te se često mijenjaju, stoga je i vrlo teško odgonetnuti kako točno rade.

Dragan Petric (Foto: Privatna arhiva)

No, jedan od razloga zašto je Musk najavio da bi on javno objavio algoritam jest taj da se algoritam modificira prema željama korisnika. Dakle, da ga korisnici mogu sami mijenjati ili prilagođavati, iako postoji velika mogućnosti da bi u takvoj situaciji svatko gledao svoje interese.

“Ne znam bi li ih baš svatko mogao mijenjati, i ne znam kako bi se to točno izvelo. Promijeni ga jedan korisnik, pa ga drugi vrati nazad i tako dalje. Eventualno nekim nadglasavanjem. Nejasno mi je kako je to Musk zamislio”, komentira Petric.

Kako bi se takva situacija odrazila u praksi je posebno teško predvidjeti jer ništa takvo dosad nije viđeno. No, svima je poznato da svaki nemoderirani sustav donosi svoje prednosti, a češće i nedostatke.

“Netko tko je vješt u manipuliranju masama mogao bi kroz te algoritme utjecati na promjene u društvu koje nužno ne moraju biti dobre. Primjerice, promovirati neke negativne vrijednosti i zaista mobilizirati velike mase da se priključe takvim idejama”, govori Petric.

Ipak, samo nekoliko tjedana nakon najavljene kupnje, Musk je na Twitteru objavio kako kupovinu privremeno stavlja na čekanje, prenosi CNN. Kao glavni, a ujedno i jedini razlog navodi okolnosti u kojima čeka potvrdu da lažni korisnički profili uistinu čine manje od pet posto. No, budući da je nakon takve vijesti slijedio pad dionica Twittera za više od 20 posto, Musk se ponovno oglasio da nije odustao od kupovine.