Tko je Pepper?
"Pepperova je primarna zadaća uspostavljanje različitih oblika interakcije s ljudima, a najčešće se koristi kao robotski asistent koji pomaže pri dočekivanju, informiranju i vođenju gostiju u velikim tvrtkama ili na raznim događajima. Osim toga, Pepper može pomagati i u brizi za bolesne i starije osobe, pri održavanju edukacija te vođenju i nadzoru rehabilitacije", kaže mag. ing. Marko Križmančić, suradnik na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo. Pepper funkcionira na temelju spoja senzora, motora i algoritama. Njegovi brojni senzori, koji uključuju kamere, mikrofone, infracrvene senzore za mjerenje udaljenosti, lasere za mapiranje i sonare, omogućuju mu da percipira svijet oko sebe, prepoznaje osobe te da s njima komunicira. Motori s posebno dizajniranim kotačima osiguravaju mu nesmetano kretanje u svim smjerovima, a s 20 stupnjeva slobode sposoban je za prirodne kretnje kojima se lakše povezuje s ljudima.To je robot koji bismo mogli nazvati inteligentnim zbog naprednih sposobnosti kao što su prepoznavanje osoba putem lica i govora te održavanje dijaloga na 15 najzastupljenijih svjetskih jezika"Na našim dvjema humanitarnim akcijama Pepper je preuzimao narudžbe za čaj i kolačiće koje su zatim posluživali drugi roboti. Napokon, naš je Pepper imao i jednu manju kazališnu ulogu u predstavi ‘Amorova žlica‘, koju su pripremili polaznici projekta “Brzo, zdravo - dostupno svima“, u organizaciji Udruge nastavnika u djelatnosti ugostiteljskog obrazovanja čiji je glavni cilj bila promocija edukacije osoba i djece s invaliditetom u gastronomiji", nastavlja Križmančić.
Nije samo za biznis
Ističe da s osnovnim zadaćama i funkcionalnostima znaju rukovati gotovo svi članovi njihova laboratorija, dok je s naprednijim značajkama, koje zahtijevaju bolje poznavanje ugrađena softvera ili čak njegovu izmjenu, upoznata nekolicina ljudi. Vrlo ga dobro poznaju i studenti koji izrađuju završne i diplomske radove s temom humanoidne i socijalne robotike. Originalno je zamišljen kao robot za B2B (business-to-business) primjene u prodavaonicama SoftBank grupe - koja ga je i projektirala - radi privlačenja novih suradnji, ali se ubrzo pronašao u mnogim drugim primjenama usmjernim izravno na korisnike te u svrhe razvoja i istraživanja. Kao humanoidni robot posjeduje neka ljudska obilježja, a njihova je svrha lakše povezivanje s ljudima i izazivanje dojma razumijevanja i iskazivanja emocija.
Foto: Antonija Grbavac/Global
"To je robot koji bismo mogli nazvati inteligentnim zbog njegovih naprednih sposobnosti kao što su prepoznavanje osoba putem lica i govora te održavanje dijaloga na 15 najzastupljenijih svjetskih jezika. Međutim, još nema općenitu inteligenciju kojom bi samostalno i u svakom trenutku mogao odrediti što i kako raditi pa mu je i dalje potrebna ljudska pomoć u obliku programiranja", ističe Marko.
Sve više robota
Koliko je robotika sve veći trend u nas i u svijetu, pokazuje i to da Pepper nije jedini robot koji je svoj dom pronašao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Osim njega tamo su i razni drugi roboti - uglavnom robotske ruke, letjelice i mala robotska vozila. Industrijska robotska ruka Kuka pomaže radnicima u brušenju zahtjevnih kompozitnih materijala korištenih u izradi zrakoplova, a delikatna robotska ruka Franka Emika Panda koristit će se u projektu SPECULARIA 6 za obrađivanje biljaka. "Uz nju će raditi i letjelice i robotska vozila koje trenutačno koristimo za razvoj rješenja vezanih uz problematiku kontroliranja zračnog prostora, autonomne gradnje građevinskih struktura te gašenje požara koja ćemo uskoro testirati na natjecanju MBZIRC u Abu Dhabiju. Osim toga, letjelice i vozila vrlo često koristimo za zadatke poput inspekcije vjetroelektrana 8 i mapiranja prostora", ponosno završava Marko.Robot Nao pomagao socijalizaciji djece
Iako je Pepper uključen u projekt razvoja alata za ranu dijagnostiku autizma u djece, zbog dugotrajnog postupka nabave mnogo je veću ulogu imao Pepperov prethodnik Nao. Riječ je o projektu ADORE 4 koji je završio početkom 2019., a cilj je bio razviti robotskog asistenta, te odrediti može li takav robot pomoći stručnjacima u ranoj dijagnozi. Nao robot potiče socijalno ponašanje djeteta govorom ili gestama, a kamerama i mikrofonima detektira reakciju djeteta na te poticaje. Za to vrijeme algoritmi za obradu podataka detektiraju uspostavu kontakta očima, odnosno postojanje neke geste ili verbalne aktivnosti te grade finalnu procjenu na temelju općeprihvaćenih testova za dijagnozu autizma koje provodi posve autonomno.
"Ovo i neka druga istraživanja pokazala su da djeca s poremećajima autističnog spektra mnogo bolje reagiraju na interakciju s tehničkim uređajima nego ljudima što dodatno olakšava proces dijagnoze, a automatska detekcija ga ubrzava jer zamjenjuje dugotrajne naknadne analize videosnimaka", ističe Križmančić.
