Tijekom Svjetskog prvenstva u nogometu prošle godine u Rusiji zabilježeno više od 25 milijuna cyber napada, što dovoljno govori dovoljno o opasnostima s kojima se danas susreću korisnici interneta. Upravo to bio je jedan od glavnih razloga Rusiji da razvije ideju o svojevrsnom "odvajanju" od ostatka internetskog svijeta, kako bi zaštitili sebe i svoje korisnike od vanjskih napada na njihove sustave.
Doc. dr. sc. Predrag Pale, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, jedan od stručnjaka zaslužnih za dovođenje interneta u Hrvatsku prije više od 25 godina, smatra kako je odvajanje kojem Rusija teži gotovo nemoguće.
"Uvođenje novih protokola, kompletno odvajanje od ostatka interneta i mijenjanje navika više od 110 milijuna Rusa koji ga koriste projekt je koji bi trajao nekoliko desetaka godina, stajao iznimno mnogo i praktički je nemoguć", istaknuo je Pale, Dodao je da "brzina kojom napreduje tehnologija znači da bi se strategija za tako nešto trebala mijenjati na dnevnoj bazi, a time je uvelike otežano dugoročno planiranje". Neke zemlje, poput Kine i Sjeverne Koreje, uvele su velike restrikcije korištenja interneta za male i velike korisnike, kako bi se filtrirao sadržaj i provela svojevrsna cenzura, a tim su potezom izazvali i veliko nezadovoljstvo građana.
Slično se se događa u Rusiji, gdje se nakon prihvaćanja prijedloga zakona i ideje o "probnom roku" odvajanja od interneta dogodio niz prosvjeda i peticija protiv takve ideje. Javnost u tome vidi mnogo više negativnih strana od onih pozitivnih, barem iz kuta prosječnog korisnika.
‘Broj potencijalnih načina cyber napada raste iz dana u dan i od svih njih nije se moguće zaštiti, tako da se zemlje uglavnom fokusiraju na razvijanje napadačkih, a ne obrambenih strategija‘, istaknuo je Predrag Pale s FER-a
"Broj potencijalnih načina cyber napada raste iz dana u dan i od svih njih nije se moguće zaštiti, tako da se zemlje uglavnom fokusiraju na razvijanje napadačkih, a ne obrambenih strategija", zaključio je Pale.
Mnoge su zemlje takve strategije javno priznale, a postoji sumnja da ih većina još taji. Primjer je hakerski napad na Sony 2014., kada je ukradeno mnogo podataka visoke važnosti, ne bi li se spriječilo prikazivanje filma "Intervju" u kojem je glavna tema politički život u Sjevernoj Koreji. Odgovorna za napad bila je skupina Guardians of Peace koja je djelovala u okrilju Sjeverne Koreje.
Jedno je sigurno – doba internetskih ratova je u tijeku. Kad bi Rusija uspjela ostvariti svoje planove, to bi svakako moglo značiti kraj interneta kakav poznajemo. Međutim, stručnjaci su optimistični i daju argumente iz gospodarske perspektive, navodeći da bi tako nešto bilo "pucanj u vlastito koljeno".
