FOTO: ARNO MIKKOR

Republika Estonija zemlja je srednjovjekovlja, prirodnih ljepota, ali i europski odlikaš u digitalizaciji, a na njezinih 45.000 četvornih kilometara, bilo da je riječ o selima, planinama ili gradovima, gotovo ne postoji kutak gdje nema interneta. To je za njih, kako ističe Florian Marcus, analitičar centra za inovacije e-Estonia, društveno pravo.

Većina nas se uvjerila koliko je prikupljanje papirologije u Hrvatskoj dugotrajan i iscrpan proces, ali Estonci su svoju svakodnevicu učinili jednostavnijom. Jedan od razloga digitalizacije, ističe Marcus, bio je iznimno nizak proračun Estonije nakon sovjetske okupacije, a drugi je da Estonci zapravo ne vole mnogo govoriti i reći će samo onoliko koliko je potrebno. Također, striktno se drže toga da je udaljena mjesta lakše povezati internetom nego gradnjom infrastrukture.

I glasuju on-line

“U Estoniji 98 posto građana posjeduje takozvanu identitetsku kartu koja sadrži e-liječnički karton te korisnik ima uvid u to tko mu je pristupio, kada i zašto. U slučaju promjene boravka, korisnik upisuje promjenu internetski, a isto vrijedi i za potvrde o naknadama za roditelje”, ističe Marcus. Ukratko, 99 posto usluga namijenjenih građanima dostupno je putem interneta, jedino što nedostaje je opcija vjenčanja ili razvoda.

Važno je istaknuti da gotovo 50 posto građana glasa na izborima putem interneta. Mnogi će reći kako je takav napredak mnogo jednostavniji za zemlje s populacijom od 1,3 milijuna stanovnika kao što je Estonija, ali kada govorimo o takvom uspjehu u domeni informatizacije društva, malo kome bi na pamet pala Estonija.

99 posto usluga namijenjenih građanima dostupno je putem interneta

Osim visoko digitaliziranog društva, Estonija je na samom vrhu među članicama NATO-va saveza u razvoju cyber-obrane. Pouku i poticaj da razvoj cyber-obrane postavi na prvo mjesto vojnih planova, Estonija je realizirala nakon ruskih hakerskih napada 2007. godine. Razlog masovnih napada bilo je premještanje brončanog kipa sovjetskog vojnika iz memorijalnog centra u Tallinnu.

Taj je događaj ujedno smatran najvećim političkim sporom od raspada Sovjetskog Saveza, a neke od posljedica napada bile su gašenje webstranica novinskih kuća, međunarodnih banaka, političkih stranaka i ministarstava. Kako je tada izvijestio The Guardian, napad Rusije na Estoniju bio je prvi napad takve vrste u kontekstu cyberratovanja.

Kao reakciju na napad, NATO je u Tallinn poslao stručno vodstvo u području cyber-terorizma kako bi razvili elektroničku zaštitu. Upravo visoka informatiziranost društva bila je čimbenih razornih posljedica hakerskih napada na estonsko gospodarstvo.

Izvrsna obrana

Drastična promjena nastupila je kad je 2008. talinski centar za cyber-obranu postao NATO-ov centar za izvrsnost koji okuplja stručnjake iz 25 zemalja članica s ciljem proučavanja svih relevantnih aspekata internetskog ratovanja. Pod okriljem Centra svake godine se održava i CyCon konferencija u sklopu koje se raspravlja o relevantnim pitanjima koja se tiču cyberobrane u zajednici. T

ijekom deset godina CyCon je postao prepoznatljiv i okuplja gotovo 600 stručnjaka iz područja cyber-zaštite, tehnologije i vojne obrane te mnogih drugih područja. Cyber-ratovanje potvrđeno je kao nova i suvremena, peta dimenzija ratovanja koje se događa u kibernetičkom prostoru putem informatičke tehnologije.

Takvu vrstu ratovanja ne provode samo zemlje, nego i kompanije, organizacije, vojske, ali i pojedinci koji korištenjem telekomunikacijskih sustava i računalnih mreža nanose štetu gospodarstvu, infrastrukturi te vojnim i drugim sustavima neke zemlje.

Centar za izvrsnost

​Estonija je 2008. potpisala sporazum sa šest članica NATO-a – Italijom, Litvom, Latvijom, Njemačkom, Slovačkom i Španjolskom. Na temelju tog sporazuma talinski centar za cyber-obranu postao je “NATO-ov centar za izvrsnost” (CCDCOE) u kojem djeluju stručnjaci zemalja članica te Sjedinjenih Američkih Država. Danas okuplja stručnjake iz 25 zemalja članica s ciljem proučavanja svih relevantnih aspekata internetskog ratovanja.

‘Zaključani štitovi’ za borbu protiv cyber-napada

Jedan od projekata stvorenih u radu NATO-va centra za izvrsnost je međunarodna cyber-vježba Locked Shields. “Zaključani štitovi” održava se od 2010. te slovi kao najveća i najkompleksnija vježba cyber-obrane u svijetu. To je jedinstvena prigoda da nacionalni “cyber-branitelji” učvrste i steknu nova znanja i metode zaštite virtualnih sustava oponašanjem IT infrastrukture pod pritiskom cyber-napada. Vježba je osmišljena kao borba između Plavog i Crvenog tima koje čine članovi država članica NATO centra za izvrsnost. Vježba svake godine postaje sve kompleksnija i teža te se dodaju nove komponente, a na timovima je da se uspješno nose s izazovima i pobijede.