Demokracija, promjene i novac - to su pozitivni pojmovi koje mladi vežu uz politiku, dok su negativni "prevara", "kontrola", "korupcija" i "krađa". Pokazala je to radionica o političkoj participlaciji mladih održana prošlog tjedna u zagrebačkoj XVI. Gimnaziji. Radi se o "EduBox" radionici za srednjoškolce, koja je dio projekta "EDU MAKE", a čiji je cilj edukacija mladih o važnim društvenim piranjima.
Mladi i politika: koliko su politički (ne)pismeni?
"EduBox je multimedijalni alat koji smo razvili s partnerima iz Belgije i Nizozemske kako bi progovorili srednjoškolcima o važnim životnim temama. Tri teme koje je naš hrvatski tim odabrao su kultura, društvene mreže i politika, odnosno sudjelovanje u društvenom životu. Bavili smo se politikom ili točnije pitanjem kako potaknuti mlade da počnu promišljati o tome što oni osobno mogu dati i kako mogu doprinijeti razvoju našeg društva. Nije stvar samo u izlasku na izbore, pokazali smo brojne primjere i naglasili da je jako bitno sve što čine kako bi obogatili naše društvo. Od komentara u svakodnevnom životu, društvenim mrežama, sudjelovanju u javnim raspravama, mirnih demonstracija, peticija… pa tek na kraju zapravo ono što bi svakako bilo dobro, a to je da izađu na izbore i da pokažu svoj stav", pojasnio je profesor Igor Kanižaj, jedan od nositelja projekta.
Idejni koncept projekta razvijen je, naime, na VRT flamanskoj javnoj televiziji u Belgiji, a sufinanciran je sredstvima Europske unije kroz program Kreativna Europa. EduBox projekt se u okviru hrvatskog partnerstva razvijao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i obuhvaća 22 edukativna videa namijenjenih mladima na temu kulture, društvenih mreža i politike.
Tijekom predavanja učenicima je pušteno nekoliko videa iz Edubox produkcije, ovoga puta na temu politike. Naime, riječ je o edukativnim filmićima koji se bave konkretnim primjerima političkih procesa, a koji su bliski mladima i prilozima u kojima mladi Europljani objašnjavaju na koji način oni doprinose svojim životnim zajednicama. Osim toga, raspravljalo se o pitanjima poput spuštanja dobne granice za glasanje na izborima, razini informiranosti mladih te o medijima putem kojih usvajaju politički sadržaj.
Mladi ne vjeruju masovnim medijima
Pokazalo se da velik broj mladih informacije o političkim aktualnostima dobiva na društvenim mrežama, no bilo je i onih koji su naveli da uopće ne vjeruju masovnim medijima te da sve što ih zanima pronalaze u knjigama ili u razgovorima s prijateljima. Što se tiče prava glasa na izborima, prevladavalo je mišljenje da ne bi trebalo spustiti dobnu granicu jer ‘mladi nisu dovoljno informirani i spremni odlučivati o velikim stvarima koje ne utječu samo na njih nego i na zajednicu oko njih‘. Nakon toga se kroz predavanje nastojalo mladima ukazati na to da oni zaista mogu potaknuti promjene kroz njima bliske uspješne primjere u svijetu i poticaje na udruživanja, predlaganja ideja i razne druge oblike društvenog aktivizma.
"Ponekad imam dojam da mladi baš i ne vjeruju da se nešto s njihove strane može učiniti da bi se promijenila situacija u društvu. Mislim da je EduBox sjajan projekt zato što mladima treba što je moguće više razgovora o svemu što se događa u društvu te o njihovoj mogućnosti utjecaja na to društvo jer mislim da smo i kao nacija postali sve depresivniji i da imamo dojam da zaista ništa oko sebe ne možemo promijeniti. Čini mi se da je ovo jedan lijepi poticaj na razmišljanje o tome što možemo pojedinačno napraviti kako bi djelovali na život oko sebe", objasnila je nakon predavanja Jadranka Tukša, profesorica i knjižničarka u XVI. gimnaziji.
"Meni se čini da mi često podcjenjujemo mlade", istaknuo je profesor Kanižaj.
"Krećemo iz perspektive da oni ne znaju dovoljno i da nisu informirani i onda nas iznenade njihovi odgovori i mislim da bi se trebali vratiti na početak, slušati ih puno više i vidjeti koji je najbolji način da im prenesemo to što je presudno važno da bi oni mogli donijeti neku odluku. Kad im se pokaže na konkretnom primjeru da jedan jedini glas u jednoj maloj zajednici donese razliku i kad pokažemo to kroz jedan konkretan primjer u stvarnosti, onda istog trena oni shvate ‘pa da, važno je da se i ja aktiviram, i moj glas je bitan‘. I mislim da je to važno, upravo kroz taj autentičan pristup dati im priliku da prošire svoje shvaćanje politike", dodao je.
‘Moj glas je bitan‘
Nakon predavanja, kroz razgovore s nekoliko učenika doznali smo da se ovakav pristup politici za sada pokazao uspješnim i poticajnim. Neki od njih su entuzijastični u vezi politike i već su sudjelovali u aktivnostima koje je organizirala škola.
"Predavanje je bilo dobro, iznenađujuće. Nisam očekivala da će nas poticati da glasamo i da se angažiramo. Što je super. I mislim da je važno da se u mladima probudi kritičko mišljenje o nečemu, da ne gledaju samo ono što im se nudi. Jer je propaganda sve raširenija zbog interneta. I s obzirom na to da sve mlađi imaju pristup svim tim stvarima, sve lakše ih se može izmanipulirati da misle na određen način", istaknula je Matea, učenica drugog razreda XVI. gimnazije.
"S obzirom da na to da sam maloljetna ne mogu još glasati, ali imam prijatelje koji često temelje stavove na onome što im se ponudi, stoga često razgovaram s njima i ako prepoznam da im je neko mišljenje nametnuto, pokušavam im to na lijep način objasniti. Ali mislim da ću se u budućnosti malo više politički angažirati", istaknula je.
"Rekla bih da me politika inače ne zanima i ne pratim što se događa, ali zapravo me ova radionica potakla da razmišljam malo više o politici i počinjem shvaćati da je i moj glas bitan. Mislim da je ovakav način predavanja vrlo poticajan. Dali su nam i videa drugih mladih ljudi koji su u politici, možda malo bliže nama. I eto, uspjeli su me zainteresirati", ustvrdila je učenica Vita.
Nakon Đurđevca i Zagreba radionice u Osijeku i Kaštelama
"Predavanje je bilo jako dobro. Cijelo vrijeme sudjelujemo u politici sa svojim društvom kad se dogovaramo za bilo što. I da, trebalo bi biti proširenije razmišljanje o tome. Mene nije potaklo na djelovanje zato što sam i prije ovoga imao ideje za to sve, tako da samo mislim da je važnije za neku širu publiku. Ja sam već znao što ću napraviti s time i kako ću se kretati u budućnosti", objasnio je Mihael, učenik koji nakon srednje škole planira nastaviti obrazovanje na području politike i filozofije.
Nakon odrađenih radionica u Đurđevcu i Zagrebu, slijede još dvije – u Osijeku i Kaštelama. Plan je da se po završetku testiranja 800 knjižničara i nastavnika koji prolaze edukacije uključi te da na razini srednjih škola uz razvijene alate krenu samostalno provoditi ovakav tip radionica i aktivnosti. Neki od njih, poput Jadranke Tukše, već su ih implementirali i zadovoljni su ishodom.
"Naravno da je to tek početak procesa. Mi ćemo razvijati neke nove programe kako bi se još više približili srednjoškolcima i prenosili znanje i vještine za koje smatramo da su presudni. Program se kreće primarno kroz brojne aktivnosti u srednjim školama, ali može se primijeniti naravno i na razini fakulteta, tako da će ga svatko moći prilagoditi sebi te situaciji i okolnostima u kojima se nalazi. Kako god bilo, program je toliko multimedijalan da zaista može ući u bilo koji kurikulum", zaključuje profesor Kanižaj.
