Australija je danas postala prva zemlja na svijetu koja je zakonski zabranila korištenje većine društvenih mreža osobama mlađima od 16 godina. Kako navodi Reuters, ova se mjera dugo najavljivala i sada je u punoj primjeni. Platforme su obvezne provoditi strogu provjeru dobi te blokirati ili deaktivirati postojeće račune maloljetnika.
Pohrana trenutačnih računa do 16.
Zabrana obuhvaća najpopularnije aplikacije kao što su Facebook, Instagram, TikTok, YouTube, Snapchat, X, Reddit, Twitch, Kick i Threads. Druge aplikacije poput Discorda, WhatsAppa i Pinteresta zasad ostaju izvan režima zabrane, ali vlasti najavljuju da će ih "aktivno pratiti“, prenosi Guardian. Tvrtke koje ne provedu provjeru dobi i ne uklone mlađe korisnike mogu biti kažnjene novčanom kaznom do 49,5 milijuna australskih dolara.
Platforme su već od 4. prosinca započele s akcijama uklanjanja korisnika. Prema navodima Al Jazeere, Meta je deaktivirala račune tinejdžera od 13 do 15 godina na Facebooku i Instagramu te im omogućila privremenu pohranu sadržaja, koji će im biti vraćen kad napune 16 godina. Slične mjere uvele su i druge platforme, uključujući YouTube i Snapchat, gdje se profili maloljetnika stavljaju u svojevrsni status mirovanja do ispunjenja dobnog uvjeta.
Australska vlada tvrdi da je zabrana nužna zbog sve većih dokaza o negativnom utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje djece, izloženost nasilnom i seksualiziranom sadržaju, algoritamske ovisnosti i rastućeg cyberbullyinga. Premijer Anthony Albanese ističe da bi mladi trebali “provoditi više vremena sa svojim prijateljima i obitelji, a manje na društvenim mrežama”.
Reakcije već krenule
Odluka je izazvala podijeljene reakcije. Mnogi roditelji i stručnjaci za razvoj djece pozdravljaju regulatorni zaokret. Kritičari upozoravaju da se radi o preširokom i prebrzo uvedenom zakonu koji bi mogao potaknuti maloljetnike da se okrenu nesigurnijim, manje reguliranim platformama. Tehnološka industrija također izražava zabrinutost zbog složenosti provjere dobi i potencijalnih narušavanja privatnosti.
Promatrači navode da bi australska odluka mogla potaknuti domino-efekt u drugim zemljama. Prema izvještajima međunarodnih agencija Velika Britanija, Kanada i Danska već razmatraju slične mjere, a nekoliko azijskih država otvoreno prati učinke australskog modela. Australska zabrana sada se smatra najvećim globalnim testom regulacije digitalnog djetinjstva, a njezin uspjeh ili neuspjeh mogao bi značajno odrediti kako se društvene mreže koriste u budućnosti.
