Europski parlament priprema nove mjere koje bi trebale bolje zaštititi djecu i adolescente na internetu. Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, najavila je da će se razmotriti ograničenje minimalne dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina, uz obaveznu provjeru identiteta. Djeca između 13 i 16 godina bi mogla koristiti ove platforme samo uz pristanak roditelja.
"Istraživanja pokazuju da mladi danas provode puno manje vremena socijalizirajući se. S dva i pol sata na dan to je vrijeme palo na 40 minuta, jako puno ih spava manje od sedam sati, a primjetno je i odgađanje životnih iskustava poput kasnijeg ulaska u prvu vezu ili polaganja vozačkog ispita", objasnila je Borzan.
Istovremeno raste i broj samoozljeđivanja i samoubojstava, što pokazuje ozbiljne posljedice prekomjernog korištenja interneta i digitalnih uređaja, piše HRT. Prema istraživanjima, mladi u Europi provode prosječno oko sedam sati dnevno na internetu. Često provjeravaju mobilne uređaje i gotovo su stalno online, a rezultati pokazuju da čak i pola sata manje provedeno na društvenim mrežama može značajno poboljšati mentalno zdravlje. Stručnjaci ističu da stalna izloženost društvenim mrežama može povećati osjećaj tjeskobe, frustracije i pritiska zbog usporedbe s drugima, te otežava odvajanje od ekrana, ističe CSI.
Uz dobna ograničenja, Europski parlament predlaže i zabranu korištenja podataka maloljetnika u marketinške svrhe te ukidanje funkcija koje potiču ovisnost. To uključuje beskonačno scrollanje, automatsko pokretanje videa i nepotrebne notifikacije. Takve mjere imaju cilj smanjiti vrijeme koje djeca provode online, ali i učiniti internetske platforme sigurnijima i manje štetnima za mentalno zdravlje.
Istraživanja pokazuju da djeca koja provode više od tri sata dnevno na društvenim mrežama češće pokazuju znakove stresa, problema sa spavanjem i osjećaja izolacije, CSI. Pritom, stručnjaci UNICEF-a upozoravaju da stalna izloženost virtualnim sadržajima i uspoređivanje s vršnjacima može povećati nesigurnost i tjeskobu kod adolescenata. Slične nalaze donosi i analiza CSI.hr, koja pokazuje da digitalni svijet često stvara pritisak i osjećaj stalne prisutnosti, što može utjecati na emocionalni razvoj i socijalne vještine mladih.
Borzan naglašava da ove mjere nisu samo preporuke, nego prvi korak prema novom europskom zakonu koji bi trebao dodatno štititi djecu na internetu. Planirane promjene uključuju ne samo dobna ograničenja, nego i obavezu platformi da projektiraju svoje usluge na način koji štiti maloljetnike, čime se želi spriječiti štetni utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, prenosi HRT.
Nove smjernice Europskog parlamenta stoga nastoje stvoriti sigurnije digitalno okruženje za djecu, smanjiti prekomjerno korištenje društvenih mreža i omogućiti mladima da svoje vrijeme provedu kvalitetnije, uz manje rizika po psihičko i socijalno zdravlje.
