Povodom Dana žena na Fakultetu političkih znanosti ove srijede održan je panel pod nazivom "Žene u politici: Moć ili kvota?“. Diplomatski klub FPZG-a kao organizator okupio je žene iz svijeta politike, angažirane oko boljeg položaja žena u njemu. Panelistice su bile saborska zastupnica Ivana Kekin, diplomirana novinarka i politologinja Nina Skočak te profesorica na Fakultetu, specijalizirana za temu žena u politici doc.dr.sc. Marijeta Šinko.
Kvote za ravnopravnu zastupljenost
Panel je otvoren pitanjem o kvotama za kandidacijske liste koje po Zakonu o ravnopravnosti spolova trebaju sadržavati najmanje 40 posto pripadnika podzastupljenog spola. Razgovor je započela Kekin koja je poručila da je odluka samo simbolična, istaknuvši da je stranka Možemo! optužena za previše žena na svojim listama. Dodala je da za funkcioniranje odluke o kvotama kod građana treba postojati volja za njeno poštivanje, te da za jednaku zastupljenost spolova u politici treba raditi i na institucionalnoj razini.
Profesorica Šinko publici je dala kratki pregled razvoja feminizma u Hrvatskoj navodeći primjere istaknutih ženskih političkih lica poput Vesne Pusić. Kao početak feminističkog pokreta u Hrvatskoj označila je 70-e godine, no napominje da se oblik djelovanja kroz vrijeme mijenjao.
"Od druge polovice 90-ih možemo vidjeti da se feministički pokreti i organizacije usmjeravaju na osnaživanje žena u politici“, poručila je Šinko.
Za kvote je pojasnila da one nisu magično rješenje već samo jedan od javnopolitičkih instrumenata. Smatra da se ulazak žena u politiku može promicati i na druge načine.
"Ulazak u institucionalnu politiku je važan zato što tamo leži moć i tamo se donose zakoni, ali apsolutno nije samo institucionalna politika politički aktivizam“ poručila je Šinko pozivajući mlade da uđu u politiku na koji god način.
Mediji i žene u politici
Pitanje upućeno Skočak bilo je vezano za društvene mreže i njihov utjecaj s obzirom na to da su joj najviše pomogle u promociji kampanje, ali i nje same. Spomenula je da su danas politika i novi mediji usko vezani.
"Tko god se želi baviti politikom i promovirati neke ideje mora prema društvenim mrežama pristupati na isti, ako ne i ozbiljniji, način kao i prema drugim tradicionalnim medijima“, govori Skočak.
Na temu medija nadovezala se i Kekin koja je objasnila da se danas vrlo teško prezentira konkretan sadržaj zbog preopterećenosti površnim sadržajem poput raznih afera. Navela je i primjere komentara s kojima se susrela na svojim Instagram i TikTok profilima koji su se često svodili na vrijeđanje njezinog izgleda i intelekta. Upozorila je i na problem apstinencije mladih u politici istaknuvši da u Hrvatskoj postoji zazor od politike i političara što je vrlo odbojno za one koji razmišljaju o izgradnji karijere u politici, pogotovo za žene.
Govoreći o političkoj karijeri žena, Šinko je napomenula da postoje ekonomske prepreke s kojima se suočavaju zbog toga što je često prisutan strah od gubitka posla. Dodala je i da su vrlo prisutna visoka društvena očekivanja vezano za balansiranje karijere i obiteljskog života, što kod muških političara nije slučaj.
Sve veća polarizacija-najveći problem današnjice
Sve panelistice su kroz razgovor kao najveći problem u današnjem svijetu vide ekstremizam kod muškaraca, polarizaciju i gubitak progresivnog konsenzusa. Složile su se da glavnu odgovornost u pružanju prilika ženama u politici imaju političke stranke koje same svoje liste i slažu. Kao primjer dobre prakse, Kekin navodi da u Možemo! statut izriče obveznu rodna ravnopravnost.
Skočak se za ovu temu nadovezala sa svojim iskustvom rada u Europskom parlamentu gdje zastupljenost žena nije mnogo veća od iste u hrvatskim strankama, što odudara od mišljenja velikog broja ljudi. Panel se završio savjetima panelistica koje su potaknule mlade žene na političko djelovanje.
"Ima nas i ne damo se, nismo u istim strankama, ali držimo se“, rekla je Kekin čime je poručila kako je najbitnija inkluzivnost i jednak cilj bez obzira na različitosti u političkim orijentacijama.
Na panel se odazvao velik broj zainteresiranih studenata i studentica kojima je na kraju omogućeno postavljanje pitanja kojima su se detaljnije dotaknuli ekstremizma i polarizacije u današnjem društvu. Šinko je zaključila s time da, bez obzira na neke negativne promjene koje su prisutne na različitim razinama, nije apsolutno sve loše i da svijetle točke ipak postoje.
