Međunarodni dan žena, koji se svake godine obilježava 8. ožujka, posvećen je priznanju ekonomskih, političkih i društvenih postignuća žena, ali i podsjetnik na dugogodišnju borbu za ravnopravnost. Prvi put je prigodno obilježen 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, kada je Socijalistička partija Amerike donijela deklaraciju kojom se isticala potreba za većim pravima žena u društvu.
Ideju o međunarodnom obilježavanju predložila je njemačka socijalistica Clara Zetkin, a inicijativa je ubrzo naišla na široku podršku te se postupno proširila diljem Europe i ostatka svijeta.
Povijest borbe za prava žena
Počeci borbe za prava žena često se vežu uz događaje iz 1857. godine u New Yorku, kada su 8. ožujka radnice iz tekstilne industrije stupile u štrajk tražeći pravednije uvjete rada, kraće radno vrijeme i dostojanstvenije plaće. Prosvjed je policija ubrzo rastjerala, no nezadovoljstvo radnica time nije nestalo.
Prosvjedi i radnički pokreti nastavili su se i u desetljećima koja su uslijedila. Jedan od najupečatljivijih dogodio se 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo ulicama New Yorka zahtijevajući kraće radno vrijeme, bolje plaće te pravo glasa. Uoči Prvog svjetskog rata obilježavanje 8. ožujka dobilo je snažnu političku dimenziju. Žene su diljem Europe organizirale prosvjede i skupove pozivajući na mir te upozoravajući na posljedice rata.
Posebno su značajni događaji u Rusiji, gdje su demonstracije povodom Međunarodnog dana žena prerasle u masovne prosvjede radnica i građana, što je u konačnici potaknulo početak revolucije 1917. godine.
Nakon dolaska boljševičke vlasti, 8. ožujka dobio je službeni status državnog praznika, kojim se odavala počast radnicama. Taj je datum s vremenom prerastao u simbol borbe za ravnopravnost žena, ali i podsjetnik na njihovu ulogu u ključnim povijesnim događajima.
Obilježavanje međunarodnog dana žena u svijetu
U zapadnim zemljama obilježavanje Međunarodnog dana žena postupno je oslabilo tijekom 1930-ih godina, ponajprije zato što se taj datum sve češće povezivao s radničkim pokretima i komunističkom ideologijom. Zbog toga je u mnogim državama izgubio javni značaj i na neko vrijeme gotovo nestao iz šireg društvenog života.
Ponovno oživljavanje dolazi tijekom 1960-ih godina, u razdoblju jačanja feminističkog pokreta i novih rasprava o položaju žena u društvu. Aktivistice su tada ponovno počele isticati 8. ožujka kao simbol borbe za ravnopravnost i društvena prava. Dodatni poticaj dao je i sustav Ujedinjenih naroda kada je 1975. godina proglašena Međunarodnom godinom žene, a Ujedinjeni narodi od tada službeno obilježavaju Međunarodni dan žena na globalnoj razini.
Dan žena danas
Danas se Međunarodni dan žena obilježava na različite načine, pomoću javnih rasprava, kampanja i prosvjeda usmjerenih na pitanja ravnopravnosti i radnih prava, do simboličnih gesta poput darivanja cvijeća i čestitki. U Zagrebu, od 2016. godine, održava se Noćni marš za 8.mart, prosvjed koji ulicama grada okuplja sudionike s transparentima, porukama i zahtjevima, ističući aktualne nepravde s kojima se žene susreću u svakodnevnom životu.
Aktivistice poručuju da Noćni marš predstavlja nastavak dugogodišnje borbe koju su započele prethodne generacije žena, povezujući povijesne zahtjeve s aktualnim izazovima. Među glavnim temama ističu se borba protiv femicida, zaštita prava na pobačaj i reproduktivnih prava, radnička prava, ali i pitanja koja nadilaze individualne slobode, poput ekološke i ekonomske krize, pokazujući kako suvremena ženska aktivnost obuhvaća širi društveni kontekst.
Iako je u posljednjih stotinjak godina postignut niz važnih pomaka u području političkih, društvenih i ekonomskih prava žena, 8. ožujka i dalje služi kao podsjetnik da proces ostvarivanja potpune ravnopravnosti još uvijek traje.
