Na održanom panelu projekta Kontranarativ uz Gordanu Vilović i Ninoslava Pavića gostovala je i Ivana Dragičević, vodeća novinarka u Hrvatskoj na području vanjske politike, urednica i autorica dviju knjiga "Nesigurni" i "Nejednaki". S više od 30 godina iskustva govorila je o nužnosti novinarske profesije i borbi s umjetnom inteligencijom te se osvrnula na izazove opstanka kvalitetnog novinarstva na malom tržištu kao što je hrvatsko.
Kako digitalno doba mijenja informacijski prostor
Studiranje za vrijeme rata nešto je što je današnjim studentima potpuno nepoznato, ali Ivana Dragičević svoj je prvi doticaj s novinarstvom imala upravo u tim nesigurnim vremenima. Na samom početku panela prisjetila se 1993. i početka svojih studentskih dana te sudjelovanja u pokretanju studentskog lista Puls. Doba koje je obilježeno Prvomajskim bljeskom, bombardiranjem Zagreba i velikim prosvjedom za Radio 101, bilo je i doba u kojem se Dragičević odazvala na oglas za posao na vratima multimedijske međunarodne knjižnice, današnje referade na Fakultetu političkih znanosti i počela raditi na TV mreži u "čudnim vremenima prije interneta".
"Sredinom 1999. došla sam na HTV i ostalo je povijest, ali mislim da je to neko prijelomno doba naše generacije koje uopće nije tako romansirano kao Zvečke i Kavkazi", prisjetila se Dragičević.
U svom izlaganju nagrađivana novinarka posebno je istaknula bitnu razliku između medija i novinarstva. Naglasila je kako se mediji mijenjaju pod utjecajem tehnologije i novih komunikacijskih platformi, dok potreba za kvalitetnim novinarstvom koje uključuje kontekstualizaciju informacija i poštivanje etičkih načela, postaje važnije nego ikad. U tom je kontekstu spomenula i sve veći utjecaj influencera na informiranje javnosti te istaknula kako oni često djeluju izvan klasičnih novinarskih standarda i profesionalnih pravila jer nemaju jasan zakonodavni okvir pa samim time ni etičku, profesionalnu ili moralnu odgovornost, što kod novinara nije slučaj. Drugi izazov s kojim se hrvatski novinari susreću je malo tržište i jezik s ograničenim brojem govornika. Kao jedan od modela medijskog opstanka i primjer ozbiljnog novinarstva izdvojila je Telegram.
"Uz umjetnu inteligenciju, način transformacije sveukupnog informacijskog prostora ulazi u jednu totalnu terru incognitu", izjavila je Dragičević i dodala kako na neka od pitanja o medijskom opstanku trenutačno nitko ne može ponuditi odgovor.
Što (ni)je novinarstvo
Gosti panela dotaknuli su se i pitanja što se zapravo podrazumijeva pod pojmom novinarstva. Dragičević je na tu temu podijelila iskustvo sa samita o izbjegličkoj krizi 2015. kojem je osobno prisustvovala. Prisjetila se kako je tijekom trajanja samita jedan hrvatski portal iz minute u minutu izvještavao o događajima s tog sastanka, iako nijedan novinar tog medija zapravo nije bio prisutan na samom mjestu događaja. Upravo je taj primjer istaknut kao problem koji se sve češće pojavljuje u suvremenim medijima. Novinarstvo bi prije svega trebalo podrazumijevati izvještavanje s lica mjesta što znači da novinari moraju biti osobno prisutni kako bi mogli pravodobno i točno prenijeti informacije javnosti, a ne prenositi događaje na temelju posrednih izvora.
"Novinarstvo kao koncept je biti negdje na mjestu događaja, to je bazično izvještavanje. Ja ne mogu reći da sam od nekog čula da je kolega Pavić nešto rekao, nego sam bila ovdje s njim, čula njegovu stranu i na temelju toga napravila vlastitu priču", objasnila je na primjeru Dragičević.
Istaknuto je da u Hrvatskoj postoji suštinski problem javnih prostora, informacijskog integriteta i samim time uloge novinarstva i medija. Mnogi današnji mediji su privatni, zbog čega sadržaj često oblikuju prema vlastitim interesima ili interesima publike, a ne nužno prema javnom interesu. Takav pristup može dovesti do pristranog informiranja i slabljenja javnog prostora u kojem bi građani trebali dobivati pouzdane i cjelovite informacije. Promjena uloge novinarstva u društvu može uvelike utjecati na način na koji javnost razumije političke i društvene procese. Dragičević je podsjetila studente da, kao budući novinari, moraju analizirati situacije u njihovoj punini i biti sposobni realno procijeniti stanje stvari, pri čemu je nužno svjesno odvajati osobne pristranosti i zaključke temeljiti na provjerenim činjenicama i argumentima.
"Društvo jest zajednički prostor. Ne da se medij obraća masi, nego da postoje kodovi nečega što se naziva zajednicom", rekla je Dragičević i istaknula važnost zajedničkog informacijskog identiteta i uloge medija u društvu.
Kao zaključak panela, studentima je poručeno da, bez obzira na izazove i nesigurnosti koje donosi promjena medijskog okruženja i društva, svaka generacija doživljava svoje "vrijeme transformacije". Dragičević je ohrabrila buduće novinare i poručila im da prepoznaju vlastite prilike u toj promjeni te istaknula kako upravo njihovo vrijeme nosi potencijal za osobno i profesionalno djelovanje. Glavna poruka je da teškoće transformacije nisu prepreka već prilika, a svaka nova epoha, koliko god bila neizvjesna, traži njihove svježe poglede, znanje i angažman.
