Doktorica znanosti, novinarka, redovita profesorica u mirovini i autoritet za novinarsku etiku, riječi su kojima je predstavljena Gordana Vilović, jedna od sudionika na prvom panelu projekta KontraNarativ koji se bavi analizom stanja u novinarstvu. Riječ je o autorici niza radova na temu problema u novinarstvu i kršenju novinarske etike, a na panel je donijela ne samo akademsku, nego i moralnu, etičku perspektivu koja bi buduće novinare trebala pratiti u svakom radu.
Izazovi suvremenog novinarstva
Profesorica Gordana Vilović prisjetila se da je svoju karijeru započela kao mlada novinarka u jednom listu i izdvojila kako je sama novinarska struka posebna zbog toga što novinari koji stvaraju imaju osjećaj kao da su dio nečeg velikog i važnog. Vjeruje da ne postoji ljepši osjećaj od onog kad novinar napiše tekst koji će sutradan biti objavljen i dostupan svim čitateljima jer tako ljudi svjedoče tom radu. Ipak, smatra da se novinarstvo u međuvremenu silno promijenilo jer nažalost nitko ne čita tekstove koji mladi napišu, prvenstveno zato što u redakcijama više nema lektora. Kao netko tko svakodnevno konzumira medije, u tekstovima novinara često uviđa brojne stilske i sadržajne pogreške. Izdvojila je anegdotu od prije 20-ak godina kad je u novinama pročitala vijest da su prolaznici u Brelima vidjeli kita, koji je kasnije nastavio plivati prema Makarskoj i Omišu.
“Mislim, čovječe, Makarska je ovdje, a Omiš je ovdje, kit nikako nije mogao otplivati u oba smjera”, ispričala je Vilović i objasnila kako novinari danas ne obraćaju dovoljno pažnje na detalje što rezultira netočnim, ponekad i banalnim pogreškama.
S druge strane, postoje i novinari koji svoju profesiju shvaćaju i više nego ozbiljno. Primjer koji je podijelila sa studentima je američki novinar koji je jednom prilikom u listu "The New Yorker" pisao o Markovom trgu u Zagrebu. Osim podrobnog istraživanja teme, njegov je urednik kontaktirao tadašnjeg profesora Ivu Banca da bi provjerio kako točno izgleda krovište Markove crkve i što je naslikano s istočne, a što sa zapadne strane. Naglasila je kako to možda i je sitničavost, ali je i kredibilitet koji bi svaki medij trebao imati. Novinarska profesija trebala bi se sastojati od stalnog propitkivanja, istraživanja i provjeravanja činjenica, kako bi se izbjeglo prepisivanje tekstova i netočno informiranje čitatelja. Konkurentan medij nije onaj koji prvi objavi članak, već onaj čiji novinari pišu kvalitetne i točne tekstove.
"Vi možete reći da je to sitničarenje, ali jako je bitno kad vi vidite da netko nije iskrivio vaše riječi, da nije zloupotrijebio vaše riječi u naslovu, nego da je ocrtao ono što ste vi htjeli kazati. To je za mene poštenost, korektnost i ono što nazivamo etikom novinarstva", naglasila je Vilović.
Problem kvalitete vijesti
Svijet danas svjedoči neprestanom razvoju moderne tehnologije, fenomenu kojem se svaka pa tako i novinarska profesija mora prilagoditi. Kako bi zadržali svoje čitatelje i pronašli nove načine informiranja, većina današnjih medija ima svoje portale ili profile na društvenim mrežama. Međutim, postoje oni koji i dalje konzumiraju tradicionalne vrste medija i novine čitaju u fizičkom obliku. Jedna od njih je i Gordana Vilović koja je na panelu istaknula veliki problem kod hrvatskih medija. Ljudi koji su pretplaćeni na neki list jer još uvijek žele pročitati novine, vrlo često te novine ne dobiju na svoju kućnu adresu, pogotovo ako žive u dijelovima Hrvatske koji su daleko od glavnog grada. Ponekad se dogodi da tri broja dobiju isti mjesec. Oni koji ne čitaju novine, nego vijesti gledaju na televiziji, nerijetko budu nedovoljno informirani jer priča nije ispričana na dovoljno jednostavan i razumljiv način, nego se komercijalni dnevnici često svode na "šarenu slikovnicu" s malo stvarno korisnih informacija.
"Ja sam neki dan pročitala 10-ak tekstova o stanju u Ukrajini i pogledala nekoliko priloga na televiziji. Ništa nisam shvatila", ispričala je Vilović i dodala kako ne misli da se radi o znanosti, nego o činjenicama koje ljudi koji izvještavaju ne uspijevaju pravilno prenijeti.
Objasnila je kako su činjenice temeljni dio novinarstva i priznala kako vjeruje da su novinari prije 10 godina bolje pristupali istraživanju vijesti. Svi mediji bi trebali imati vrijednost vijesti onakvu kakva ona jest, što u Hrvatskoj nije slučaj, zbog čega mnogi "bježe" na društvene mreže i nekritički čitaju i upijaju informacije. Istaknut je problem news avoidancea, odnosno izbjegavanja vijesti u čemu Hrvati prednjače upravo zbog nedovoljno kvalitetnih članaka i činjenice da mnogi novinari koriste samo jedan izvor, prepisuju tekstove i općenito ne provjeravaju dostupne informacije.
Dužnost novinara je da budu informirani na svakom području jer se samo tako može raditi na treningu pisanja i pripovijedanja kao ključnim novinarskim vještinama. Naglašeno je da novinari, ali i ljudi općenito, moraju stalno učiti i čitati kako bi mogli točno i pravovremeno reagirati te naposljetku, razumjeti društvo i različite narative.
Poticaj budućim novinarima
Jedno od glavnih pitanja na panelu bilo je kako da studenti novinarstva i budući mladi novinari promjene pesimističan stav prema radu u struci te na koji je način moguće smanjiti jaz između onoga što studenti uče na fakultetu i onoga što ih jednog dana čeka u redakciji.
"Poštujem vas koji ćete se baviti novinarstvom, PR je divno zvanje, ali probajte biti na onoj drugoj strani. Probajte otkrivati, a ne pokrivati", zaključila je profesorica.
Profesorica Vilović ohrabrila je studente i podsjetila ih da već sada stječu korisne vještine kojih još nisu svjesni, a jednog će ih dana učiniti konkurentnim novinarima. Izdvojila je znanje i borbenost kao najsnažnije alate za koje vjeruje da će studentima pomoći u svakom djelu novinarske profesije.
