U čast
prvoj hrvatskoj novinarki i velikoj borkinji za prava žena, u utorak su, 15. godinu za redom, započeli
"Dani Marije Jurić Zagorke". Ovogodišnja manifestacija otvorena je okupljanjem ispred kipa najčitanije hrvatske književnice u Tkalčićevoj ulici, a uslijedila je kostimirana šetnja centrom Zagreba uz popratno čitanje ulomaka iz širokog opusa Zagorkinog stvaralaštva.
U sklopu ovogodišnje manifestacije, održala su se i predavanja na temu književnosti i položaja žene, organiziran je i posjet Zagorkinom
Memorijalnom stanu, a petak i subota namijenjeni su za književno-znanstveni skup koji će se održati putem Zoom platforme. Manifestacija će završiti u nedjelju tematskom šetnjom.
Foto: Lorena Oštrić / GLOBAL
Pokretanjem kulturno-znanstvene manifestacije "Dani Marije Jurić Zagorke" od 2007. godine odaje se počast angažmanu i stvaralaštvu najslavnije hrvatske književnice. U sklopu programa, svake godine je organiziran i obilazak brojnih lokacija zagrebačkog centra, koje su u Zagorkinim romanima pitoreskno i u detalj opisane.
Krvavi most, Kamenita vrata i Markov trg, neke su od lokacija koje se obilaze, a tu je i
Kula Lotrščak, ispred koje se pruža pogled na vječitu Zagorkinu inspiraciju – Zagreb.
Zagorkin
"popularni šund" obiluje ljubavnim pričama i nacionalnim elementima, a obogaćuje ih
mističnim motivima poput vještica i tajnih tunela. Buntovni duh nisu imale samo Zagorkine književne junakinje, ona sama zalagala se za prava žena, kao i za upotrebu hrvatskog jezika naspram mađarskog i njemačkog. Upravo je zato društvo i vladajuća elita njezina doba s prijezirom gledali na nju, njezino stvaralaštvo i borbu za rodnu i političku ravnopravnost.
[caption id="attachment_34137" align="alignnone" width="1500"]
Foto: Lorena Oštrić / GLOBAL
Zagorkin aktivizam na području ravnopravnosti žena svoj vrhunac je doživio 1903. godine, kada je na Markovom trgu organizirala
prve ženske demonstracije. Stotinjak žena je s hrvatskim trobojnicama na prsima i pjevajući hrvatsku himnu, glasno iskazalo nezadovoljstvo vladavinom bana Khuena Hedervaryja. Spomenuti protest nije bio njezin prvi revolucionarni potez. Mnogo ranije, sa svega 12 godina, Zagorka je održala
revolucionarni govor u kojemu je Khuena Hedervaryja molila da spasi Hrvatsku od Mađara. Taj čin je bio tek početak njezine borbe kojoj je, uz književnost, posvetila čitav svoj život.
