Foto: Pixabay

Grupa učenika iz Gimnazije “Matija Mesić” u Slavonskom Brodu, pod vodstvom profesorice hrvatskog jezika Vesne Nosić, od 2014. do 2018. godine prikupljala je jezične i pravopisne pogreške u svom gradu, objavljeno je u časopisu Hrvatski jezik.

Promicanje jezične kulture

Skupljeno je više od 300 primjera pogrešaka, a ispravljane su pomoću “Hrvatskog pravopisa” Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Učenici su projektom “Hrvatski po Brodu” iznimno zadovoljni jer su teorijska znanja istraživanjem mogli primijeniti u svakodnevnom životu, a autorica je naglasila da bi ovo istraživanje moglo podignuti svijest o potrebi njegovanja hrvatskog jezika i promicanju hrvatske jezične kulture.

Istraživačke timove, piše Jutarnji, činili su učenici opće gimnazije Ivan Stanković, Damir Tolić i Angelina Zatezalo, polaznici jezične gimnazije Leo Gere i Dona Sedlo te učenici prirodoslovno-matematičke gimnazije Bruno Benčević, Krešimir Blažević, Domagoj Dokuzović, Tomislav Krištija, Marijan Matić, Andrej Matković, Borna Šimić i Dominik Udovičić.

U radu je istaknuto da se najviše pogrešaka ponavlja u nazivima ulica, trgova, šetališta i naselja, institucija i u njihovim obavijestima, na spomenicima poznatih Hrvata i prometnim znakovima te u cjenicima ugostiteljskih objekata.

Ne zna se ‘č’ i ‘ć’

Kako prenosi Hina, učenici su pogrešku uočili i u nazivu svoje škole. Neke od najčešćih pogrešaka su, uočavaju, pisanje glasova č ili ć, pa je tako pravilno reći “ćevapčići” i “ćevabdžinica”. Kod velikog i malog početnog slova jedna od pogrešaka je pisanje pridjeva “brodski” velikim početnim slovom.

Točka iza rednog broja izostavlja se u pisanju Ulice Petra Krešimira IV., a pri navođenju radnog vremena trebaju se koristiti bjeline i crtice, na primjer 7.30 – 19.30.

Ne razlikuju se riječi “slijedeći” i “sljedeći” koje nisu istog značenja. Slijedeći je glagolski prilog sadašnji koji znači “tako da slijedi”, objašnjeno je u istraživanju, a sljedeći je pridjev značenja “koji dolazi, slijedi za kim i čim”. Riječ “dozvoliti” bolje je zamijeniti glagolom “dopustiti“, koji nije rusizam.

Ako netko želi kupiti kruh, reći će da ide u pekarnicu jer je to prodavaonica kruha, a pekara je mjesto u kojem se on peče i mijesi. Riječ “dućan” bolje je zamijeniti riječju “trgovina“, a umjesto “donešen” reći “donesen“.