Područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) proveli su analizu i prognozu potreba tržišta za potrebnim zanimanjima te su izradili preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Analiza je provedena na temelju statističkih podataka o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika dobivenim testovima tržišta rada te kvalitativnih dojmova savjetnika za zapošljavanje.
"Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini", navedeno je u dokumentu objavljenom na stranici HZZ-a.
Preporuke se odnose na upise i stipendiranja prijediplomskih studija i srednjoškolskih programa u trajanju od dvije do pet godina.
Zagrebu nedostaje liječnika, nastavnika i obrtnika
U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji preporučuje se povećati broj upisanih na mnoge dvogodišnje i trogodišnje obrazovne programe. To uključuje mnoge obrtničke i zanatske programe poput mesara, pekara, stolara, kuhara, krojača, automehaničara, građevinskih radnika i slično. Na četverogodišnje i petogodišnje smjerove preporučuje se upisivati više medicinskih, dentalnih i farmaceutskih tehničara, primalja te dentalnih asistenata.
U deficitu su stručni studiji sestrinstva, primaljstva i radiološke tehnologije te sveučilišni studiji na području STEM-a, pedagogije, rehabilitacije, logopedije, medicine i mnogi nastavnički studiji.
S druge strane, u srednjoškolske se programe preporučuje upisivati manje ekonomista, medijskih i modnih tehničara, grafičkih i web dizajnera te srodnih zanimanja. Preveliki broj upisanih je na studijima fizioterapije, ekonomije, dizajna, mnogim studijima povijesti te na puno drugih studija humanističkih i društvenih znanosti.
Split broji previše upisanih u STEM područjima
U Splitu i okolici, kao i u Zagrebu, u srednjim školama nedostaje mnogo obrtničkih i zanatskih učenika te medicinskih tehničara. Osim toga, nedostaje im tehničara za ugostiteljstvo, računarstvo te elektroniku i komunikacije. Preporučuje se povećati broj upisanih na stručne studije elektrotehnike, građevine i računarstva te na nastavničke sveučilišne studije i studije u području geodezije, psihologije, pedagogije i rehabilitacije.
Prevelik je broj upisanih na srednjoškolske programe za automehaničare, strojarske tehničare, nautičare i upravno-poslovne referente. Za razliku od Zagreba, u Splitu se preporučuje smanjiti broj upisanih u mnoga STEM područja poput elektroenergetike, biologije, kemije i kemijskog inženjerstva. Previše je upisanih na mnogim jezičnim smjerovima, smjerovima managementa, na mnogim humanističkim smjerovima te na pravu.
U Rijeci skoro nikad dovoljno
U Rijeci i ostatku Primorsko-goranske županije također nedostaje mnogo obrtnika, ali i vozača i montera instalacija i konstrukcija. Kao i u Zagrebu i Splitu, nedostaje upisanih u srednjoškolskim programima za tehničare i asistente u području zdravstva, ali i geodezije. U ovoj regiji također nedostaje studenata na stručnim studijima sestrinstva i primaljstva te na sveučilišnim studijima na području medicine, pedagogije, nastavništva, psihologije, STEM-a, ali i socijalnog rada, arhitekture i brodogradnje.
Za razliku od prethodno navedenih regija, u Primorsko-goranskoj županiji postoji jako malo obrazovnih programa u kojima bi trebalo smanjiti upisne kvote. Jedini srednjoškolski smjerovi s previše upisanih učenika su smjerovi referenta za poslovnu ekonomiju i upravno-poslovnog referenta. Jedini navedeni studij na ovom popisu je upravni stručni studij.
U Osijeku previše tehničara
Na popisu deficitarnih srednjoškolskih programa na području Osječko-baranjske županije nalaze se mnogi obrtnički programi, ali i mnogi programi za rukovatelje strojevima. Kao i u ostalim navedenim regijama, nedostaje upisanih učenika u srednjoškolske programe za zdravstvene tehničare. U ovoj regiji također nedostaje studenata na studijima medicine, pedagogije, rehabilitacije, STEM-a i sličnim smjerovima, ali je ondje nešto manja potreba za nastavnicima.
U Osječko-baranjskoj županiji manja je potreba za frizerima, cvjećarima i kozmetičarima, ali i učenicima upisanim na mnoge tehničarske, umjetničke i ekonomske programe. Preporučuje se smanjenje upisanih na studije ekonomije, prava, fizioterapije i neke humanističke i društvene studije.
