FaktaPolitika je projekt Fakulteta političkih znanosti koji studentima daje ulogu pravih fact-checkera: prate medije, pronalaze problematične izjave i provjeravaju koliko su političari stvarno točni. Dvogodišnji projekt financiran je europskim sredstvima, a provodi ga Zagreb NewsLab pod vodstvom doc. dr. sc. Milice Vučković.
Cilj projekta je uvesti profesionalni fact-checking u nastavu i stvoriti generaciju studenata koja zna prepoznati manipulacije, selektivne podatke i političke spinove. U projekt je uključeno sedam kolegija, što znači da u njemu sudjeluju stotine studenata. Do sada je na stranici FaktaPolitike objavljeno 30 studentskih provjera činjenica, a još desetak ih je u izradi. Od tih 30 provjera, čak 10 tvrdnji ocijenjeno je kao netočne ili uglavnom netočne, što pokazuje da studenti ciljaju ozbiljne, javno eksponirane tvrdnje.
Upravo zato profesorica Tena Perišin, apostrofira ulogu studenata. "Studenti su ti koji su trebali iščitat medije, pratiti portale i sami predlagati teme". Dodaje da je projekt za mnoge bio prvi susret s realnim ritmom novinarstva, gdje su točnost i brzina jednako važne.
Studenti rade prema metodologiji EJTA-e, što znači da svaka tvrdnja prolazi kroz detaljan niz koraka, od pronalaska izvornog citata, kroz provjeru podataka u institucijama, pa sve do ocjene točnosti. "Najvažnije je znati primarni izvor i onda provjeravati tko je to rekao i na temelju čega", Perišin objašnjava ključnu stvar.
Ponekad podaci različitih institucija ne odgovaraju jedni drugima, zbog čega postoji i kategorija "nepotvrdivo". To su najkompleksniji slučajevi, one sive zone političkog diskursa.
Slučaj Bernardićeve tvrdnje o otkazivanju sučeljavanja
Jedan od radova objavljenih na FaktaPolitici je analiza studenata Brankice Ledinski i Marka Kralja, koji su provjeravali tvrdnju kandidata za gradonačelnika Zagreba Davora Bernardića koji je javno tvrdio da nije bio obaviješten o otkazivanju planiranog sučeljavanja u organizaciji GONG-a i FPZG-a. Na događaju održanom 6. svibnja, Bernardić je pred studentima izjavio:
"Gong nije meni osobno poslao demanti za to sučeljavanje da se neće održati, osobno nije to došlo sasvim sigurno".
Ledinski i Kralj rekonstruirali su kompletnu kronologiju organizacije događaja, od početnog poziva, preko otkazivanja zbog neodaziva ostalih kandidata, do kasnije promjene formata u "Razgovor s kandidatom Tomislavom Tomaševićem".
Ključni nalaz njihove provjere bio je jasno dokumentiran. GONG je 30. travnja u 14:18 sati poslao Bernardiću e-mail u kojem ga obavještava da se sučeljavanje otkazuje i zahvaljuje na njegovoj spremnosti da sudjeluje. Taj mail GONG je objavio javno, zajedno s kompletnom korespondencijom.
Dvoje studenata zaključili su: Bernardićeva tvrdnja da nije bio obaviješte, netočna je.
Zašto je ovaj članak važan u kontekstu FaktaPolitike? Prvo, radi se o visokoprofiliranom političkom slučaju koji je izazvao veliku medijsku pažnju. Drugo, prikazuje koliko je važno rekonstruirati činjenice kroz dokumente, a ne dojmove. Treće, jasno pokazuje i javnosti i studentima kako se političke naracije mogu graditi selektivnim prikazivanjem informacija, u ovom slučaju, prikazivanjem samo dijela e-mail komunikacije.
Što projekt znači za budućnost studenata i fakulteta
Predavač Kristian Došen, koji sudjeluje u provedbi projekta, ističe da je FaktaPolitika već ostavila trajni trag. "Uspjeli smo integrirati factcheckerski sadržaj u silabuse različitih kolegija. To je sada službeno dio nastave."
Iako formalni projekt završava početkom 2026., fact-checking ostaje stalni dio kurikuluma. Došen kaže da se nada da će studenti i nakon kraja projekta slati priloge. "Ja se nadam da ćemo s vremena na vrijeme dobiti još neki članak ako bude nešto zanimljivo."
Do tada bi trebali imati između 40 i 50 objavljenih provjera, što FaktaPolitiku čini jednim od najvažnijih studentskih novinarskih projekata posljednjih godina.
Kako studenti doživljavaju rad na provjerama
Studentica Karla Sabljić, fact-checkerica na projektu DuChek, objašnjava da je najzahtjevnije raditi na tvrdnjama koje nisu crno-bijele. "Najizazovnije su provjere kad je tvrdnja uglavnom točna, uglavnom netočna ili nepotvrdiva".
Te analize često zahtijevaju satima pretraživanja izvora i interpretacije statistike. S druge strane, kaže, najjednostavnije su čistokrvne dezinformacije. "Najlakše su one gdje znamo što je dezinformacija, a što nije".
Sabljić naglašava i najvažnije pravilo. "Mi factcheckeri moramo biti objektivni. Radimo samo s materijalima koje nađemo i na kraju potvrdimo je li nešto dezinformacija ili ne".
