Institut za istraživanje migracija i agencija Medianet proveli su istraživanje o stavovima građana prema stranim radnicima, a samo tri posto građana potpuno je ili djelomično zadovoljno prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj, izvijestila je Hina. Ostalih 97 posto građana ostalo je neutralno ili nisu zadovoljni.
Istraživanje je pokazalo da b manje od 3 posto ispitanika prihvatilo strane radnike kao prijatelje, a apsolutno nitko ih ne želi u obitelji. Rezultate istraživanja objavio je Institut za istraživanje migracija, a istraživanje je provedeno telefonski. Ispitano je 1000 punoljetnih građana Hrvatske.
Rezultati pokazuju rast nezadovoljstva prema stranim radnicima
Rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazuju rast kritičnosti u odnosu na 2024. godinu. Institut navodi kako je potpuno nezadovoljstvo prisutnošću stranih radnika izrazilo 20,63 posto građana, što je više nego prošle godine kada je taj udio iznosio 16,5 posto. Djelomično nezadovoljnih je 42,16 posto, a 34,13 posto je je neutralno.
Manjina je iskazala zadovoljstvo – 2,78 posto su djelomično zadovoljni, a samo 0,3 posto ispitanika su potpuno zadovoljni.
Strahovi i kulturne razlike neki su od razloga nezadovoljstva
U odnosu na prošlu godinu, vidljiva je promjena u razlozima nezadovoljstva. Prošle godine strah od kriminala bio je čest odgovor. Drugi istaknuti razlog bila je prevelika kulturna raznolikost.
Ove godine najčešći razlog ostaje strah od porasta kriminala, koji navodi 69,8 ispitanika, ali slijede ekonomski i radni razlozi. Zabrinutost zbog smanjenja radnih mjesta za domaće radnike navodi 51,7 posto građana, a snižavanje cijene rada i radnih standarda 47,7 posto. Kulturne razlike navodi gotovo polovica ispitanika.
Zadovoljni građani ističu kulturnu raznolikost u 87,1 posto. Navode kako ona doprinosi međukulturnoj razmjeni i obogaćivanju društvenog života. Ostali ističu smanjenje nezaposlenosti i veću dostupnost pojedinih usluga.
Socijalna distanca prema stranim radnicima
Ove godine mjerena je socijalna distanca prema stranim radnicima, a rezultati ističu visok stupanj navedene. Stranci su prihvaćeni u radnom odnosu, dok su u bližim društvenim odnosima rijetko prihvaćeni. Nitko od ispitanika ne želi ih kao člana obitelji, 2,4 posto želi ih kako prijatelje, 5,7 posto ispitanika moglo bi ih prihvatiti kao susjede, a 10 posto ih žele kao kolege.
"Istraživanje također pokazuje da hrvatski građani ne žele imati gotovo nikakve osobne odnose sa stranim radnicima, što sugerira da ih doživljavaju ponajprije kao privremenu radnu snagu, a ne kao potencijalne sugrađane", istaknuo je voditelj istraživanja Ivan Balabanić.
Velik izazov bit će integracija
Balabanić je zaključio kako će integracija stranih radnika u hrvatsko društvo biti značajan izazov. Naveo je kako je integracija dvosmjeran proces u kojem strani radnici trebaju prihvatiti hrvatsku kulturu i vrijednosti, ali i domaće stanovništvo treba pokazati otvorenost prema kulturnoj različitosti.
Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj istaknula je važnost ovakvih istraživanja jer omogućuju da se rasprave o stranim radnicima temelje na provjerenim uvidima, a ne na pretpostavkama.
"Sustavno prikupljanje i analiziranje podataka omogućuje donošenje informiranih političkih odluka i izradu strategija koje se temelje na stvarnim trendovima i problemima. Upravo zato smatramo da je kontinuirano praćenje ovog fenomena nužno za učinkovito upravljanje migracijama i razvoj održivih javnih politika", zaključila je Perić Kaselj.
