MEDIJI U KINI Sve je manje medijske slobode

Zastrašivanje i ukidanje viza, mjere koje su u Kini na snazi u svrhu sprječavanja širenja pandemije koronavirusa, ograničile su izvještavanja stranih novinara. Time se dogodio "brzi pad medijske slobode", upozorio je Kineski klub stranih dopisnika (FCCC), prenosi Reuters. "Sva oružja državne moći - uključujući nadzorne sustave uvedene za suzbijanje koronavirusa - korištena su za uznemiravanje i zastrašivanje novinara, njihovih kineskih kolega i onih s kojima je strani tisak želio razgovarati", navedeno je u godišnjem izvješću FCCC-a utemeljenom na anketi sa 150 ispitanika i razgovorima s urednicima redakcija. Novinari upozoravaju da se tri uzastopne godine uvjeti rada u Kini nisu poboljšali. U priopćenju stoji da su sve grane državne vlasti korištene za maltretiranje i zastrašivanje stranih novinara, ali i njihovih kineskih kolega. Također, novinari nemaju pristup "osjetljivim područjima", a vlasti su to opravdavale brigom za javno zdravstvo. Prijetilo im se prisilnom karantenom i viznim ograničenjima. Oko 15 novinara dobilo je novinske akreditacije na šest mjeseci, a neki i na manje, a inače se izdaju na godinu dana, nakon čega se obnavljaju, naveo je FCCC. Wang Wenbin, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je da su informacije iz izvještaja neutemeljene te da Kina uvijek s dobrodošlicom ugosti novinare iz svih zemalja. "Ono čemu se protivimo je ideološka pristranost prema Kini i lažne vijesti u ime slobode tiska", rekao je Wenbin. Tako su kineske vlasti prošle godine protjerale više od desetak stranih novinara, a zbog sumnje na ugrožavanje nacionalne sigurnosti uhitili su Cheng Lei, australsku državljanku koji radi za kineske državne medije i Haze Fan, kinesku novinarku koji radi za Bloomberg News. Najviše su na udaru vlasti bili novinari koji su izvještavali iz zapadne pokrajine Xinjiang o kršenjima ljudskih prava. Prema stranici Reporters Without Borders, Kina je među najlošije plasiranim zemljama kada je u pitanju svjetski indeks slobode tiska za 2020. godinu, Hrvatska je na 59. mjestu, a prva od 180 zemalja je Norveška. Iako je Norveška godinama prva na ljestvici, nedavno je njihova vlada imenovala povjerenstvo za provođenje sveobuhvatne revizije uvjeta za slobodu govora. Od njezinih se članova traži da razmotre mjere za promicanje najšireg mogućeg sudjelovanja u javnoj raspravi i sredstva za sprečavanje širenja lažnih vijesti i govora mržnje. Od članova povjerenstva očekuje se da razmotre sredstva za sprečavanje širenja lažnih vijesti i govora mržnje.