Učitelji često smatraju da im nije pružena zadovoljavajuća razina obrazovanja da bi mogli poučavati učenike o medijskoj pismenosti. Isto tako, većina učitelja Hrvatskoga jezika misle da oni, kao i učitelji razredne nastave, nisu dovoljno medijski pismeni. Pokazali su to rezultati istraživanja nazvanog ‘Medijske kompetencije učitelja’, stoji na stranici Djeca medija.
Rezultati su predstavljeni na stručnoj konferenciji u sklopu obilježavanja Dana medijske pismenosti koje organizira Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK). Istraživanje je provedeno od studenog 2021. do veljače 2022. godine na nacionalnoj razini u kojem su sudjelovali učitelji razredne nastave i Hrvatskoga jezika kao primarni nositelji medijskog obrazovanja u školama.
Više od dvije trećine ispitanih, njih 70 posto, smatra da znaju prepoznati senzacionalizam u medijima te njih 74 posto zauzima kritički stav prema izvorima informacijama i dodatno traže treći izvor. Ograničenja satnice pokazala se kao jedna od glavnih prepreka za stvaranje medijskih sadržaja na nastavi jer je tek deset posto satnice Hrvatskog jezika predviđeno za medijsko obrazovanje. Spomenuta je i ideja o medijskom obrazovanju kao zasebnom, izbornom predmetu.
"Izborni predmet posvećen medijskoj pismenosti mogao bi biti predviđen za one učenike koji žele naučiti više, a takav zasebni predmet mogli bi predavati visoko motivirani učitelji koji su prošli usavršavanje za medijsko obrazovanje", složile su se učiteljice Željana Đevenica i Dorotea Prenner.
Šesti Dani medijske pismenosti nose slogan "U ravnoteži – online i offline", a održavaju se od 24. do 30. travnja. Organizatori su Agencija za elektroničke medije i UNICEF koji su pripremili brojna događanja te radionice u knjižnicama, školama, vrtićima i drugim ustanovama. U fokusu ovogodišnjih Dana je utjecaj medija i društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih, piše na stranici UNICEF-a.
