Prema podacima Registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj ukupno živi 511.850 osoba s invaliditetom. No kako izvještavati o osobama s invaliditetom i treba li invaliditet stavljati u prvi (i bilo koji) plan priče? Mediji često nisu sigurni.
Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom, prošle godine povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, objavio je videozapis u kojemu novinarka Ivona Šeparović i prof. dr. sc. Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti govore o pravilnom i nepravilnom načinu izvještavanja o osobama s invaliditetom.
Glavne smjernice su da je tijekom izvještavanja važno izbjegavati termine koje imaju negativan prizvuk - primjerice "hendikepiran" te nije potrebno navoditi zbog čega osoba ima invaliditet te ga stavljati u fokus priče. Važno je, kao i u svakoj drugoj priči, da novinar odgovori na šest novinarskih pitanja. Nadalje, poželjno je da osoba o kojoj se govori sama daje što više informacija, a ne da netko prepričava umjesto nje.
Važno je ostati profesionalan i sugovornika s invaliditetom tretirati kao i svakog drugog. Također, novinar mora biti pažljiv prilikom navođenja dijagnoze sugovornika. Navesti dijagnozu nije pogreška, ali nije potrebno navoditi uzrok dijagnoze i kada je ona postavljena. Nadalje, u izvještavanju potrebno je izbjegavati generaliziranje te se prema osobi s invaliditetom odnositi s poštovanjem. Za potpuniji dojam poželjno je razgovarati s više relevantnih sugovornika jer jedna osoba nije dovoljna za donošenje zaključaka.
Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3. prosinca. Odluka je to koju su prije 30 godina, kada je obilježeno Desetljeće osoba s invaliditetom, donijeli Ujedinjeni narodi. Cilj obilježavanja ovog dana jest puno i jednako uživanje ljudskih prava i opća prihvaćenost u društvu. Obilježava se na različite načine diljem svijeta, primjerice, održavaju se izložbe na kojima su izložena djela osoba s invaliditetom ili prosvjedi koji se zalažu za prava i jednakost.
