StoryEditor

PREDNOST UPISA Iako bez sata prakse, gimnazijalci su privilegirani za upis na medicinske i srodne fakultete

‘Ukidanjem obaveznog stažiranja mladi kolege su stavljeni u još nepovoljniji položaj. Teorija - praksa? Sinonim za gimnazija - medicinska škola, zar ne?‘, objasnila je doktorica Sanja Šunić

Autor:
Marijana Barišić
08/07/2021 u 15:26 h
<p>Učenici srednjih medicinskih škola obrazuju se za struku i zanimanje, a gimnazijalci za državnu maturu<br />
Datum: 11.6.2021.<br />
Autor: Unsplash</p>
Učenici srednjih medicinskih škola obrazuju se za struku i zanimanje, a gimnazijalci za državnu maturu Datum: 11.6.2021. Autor: UnsplashUNSPLASH

-u lidove idu jednostruki navodnici

-riječ 'upis' se dva put ponavlja u naslovu i praktički se ponavlja informacija iz ovog 'caps lock' dijela- preoblikovati jedan od ta dva dijela

-ravnopravno rasporediti odlomke u tekstu- ispod prvog podnaslova hrpa teksta, a ispod drugog puno manje

-nije isto vrijeme korišteno za sve izjave- provjeriti!

Svake godine mladi medicinari izlaze na mature kasnije nego učenici gimnazija. Službeni završetak posljednje školske godine za srednjoškolce je dva do tri tjedna prije uobičajenog datuma (ovo treba biti malo razumljivije napisano), a u to vrijeme traju i posljednje pripreme za jedan od najbitnijih ispita u njihovom obrazovanju, državnu maturu. Dok se srednjoškolci gimnazija pripremaju za mature, učenici srednjih medicinskih škola za to vrijeme moraju odrađivati ljetnu praksu. Time se postavlja pitanje jesu li u tom slučaju učenici srednjih medicinskih škola upisivali strukovnu školu da bi odmah mogli raditi, ili da bi se mogli i dalje obrazovati, kao budući liječnici ili kao više medicinske sestre?

Gimnazijalca se priprema za maturu, a medicinara za struku

Puno puta može se čuti da su liječnici starijih generacija završili srednju školu za medicinske sestre (tu nedostaje zarez) što je tada bio češći slučaj nego danas. Liječnica Sanja Šunić (57) i liječnik Miro Benčić (52) osvrnuli su na upisivanje medicinskog fakulteta u vrijeme svog akademskog obrazovanja zbog mišljenja studenata da je prije bilo puno lakše upisati medicinski fakultet. isto jako nespretno sročen odlomak. pročitati na glas. 'puno puta može se čuti'?? 'liječnici starijih generacija završili srednju školu za medicinske sestre što je tada bio češći slučaj nego danas' --> pretpostavljam da se želi reći da danas više oni s gimnazijom. jasno to sročit i spretno.
Ista stvar i s drugim dijelom -"....
osvrnuli su na upisivanje medicinskog fakulteta u vrijeme svog akademskog obrazovanja zbog mišljenja studenata da je prije bilo puno lakše upisati medicinski fakultet". Radije reći da su ta i ta s toliko god radnog staža i taj i taj s toliko (ili čak reći koliko godina imaju, ali NE U ZAGRADI).

*zašto imamo godine u zagradama? kad smo mi to radili?

Doktorica Šunić istaknula je da su tri osobe iz njenog razreda, od ukupno 34 učenika, upisali na medicinu. (upisali NA medicinu?). Po jedna osoba upala je na stomatologiju, na veterinu, PMF i na tadašnju višu radiološku. Nije se složila s činjenicom da su se prije učenici upisivali u medicinske škole da bi lakše upisali srodne fakultete kao što su sestrinstvo ili medicina.

Opći predmeti uče se samo dvije godine

Prije desetak godina, Ministarstvo znanosti i obrazovanja odlučilo je produljiti trajanje obrazovanja srednjih medicinskih škola (je li ovo baš točan podatak? to vrijedi samo za medicinske sestre koliko ja znam, dok recimo fizioterapeuti i dalje imaju 4- PROVJERITI!) s četiri na pet godina da se srednjoškolci ne bi trebali zamarati s traženjem staža. Ovo je uveliko olakšalo mladim medicinarima u, nekad i dugogodišnjem, traženju staža. Prve dvije godine su gimnazijskog programa, odnosno učenici u te dvije godine uče predmete koji se uče i u gimnazijama, što znači da uče hrvatski, matematiku, engleski ili njemački jezik, povijest, geografiju i slično.

Zadnje tri godine predviđene su za strukovne predmete i praksu, odnosno vježbe. Treću godinu upoznaju se s općom njegom i anatomijom, zatim četvrtu i petu godinu s kirurgijom, psihijatrijom i sličnim predmetima da bi bili spremni na rad. Osim vježbi tijekom školske godine, učenici moraju i na ljetne vježbe nakon završetka školske godine. U petom razredu, osim ljeti, vježbe se odrađuju i tijekom zimskih i proljetnih praznika. Treću i četvrtu godinu učenici su ujutro na vježbama, a popodne u školama. Peti razred je drugačiji, (DRUKČIJI!) gdje je tri dana tjedno samo praksa, a dva dana samo škola.

"Kao i onda, zapravo prilično davno, mislim da gimnazijalci i danas imaju prednost. Onda je bio prijemni ispit, danas je to matura, plus prijemni. To dođe na isto jer se gimnazijalac fokusirano priprema baš za to, a srednja medicinska škola daje znanje za struku i zanimanje", poručila je doktorica Šunić.

Šunić je dodala da bi i danas svejedno izabrala isti put iako, kako kaže (neuskađena vremena), sa srednjom medicinskom je bilo teže upisati fakultet. Točnije, kazala je da najlakši put nije uvijek i nužno najbolji te da je zadovoljna svojim odabirom. Put koji je izabrala bio joj je tada, ali i sada jedini logičan. -OVE TRI REČENICE SKRATITI, NEKE STVARI SE PONAVLJAJU, NEŠTO SE MOŽE I IZBACITI, U SVAKOM SLUČAJU PUNO SE PIŠE, A NIŠTA PUNO KONKRETNOG Ono na što se osvrnula je sam program medicinskog fakulteta. Po njoj prevladava pretjerana teorija bez puno prakse. Dodala je da medicinski fakultet završavaju ljudi koji su naučili promjene na razini stanice ili jezgre, koji postižu savršenstvo u poznavanju bolesti, njenom nastanku, razvoju i prepoznavanju, ali praktični dio i samostalnost u radu je ono što je njoj je nedostajalo.

"Mislim da se danas nije ništa promijenilo. Dapače, ukidanjem obaveznog stažiranja mladi kolege su stavljeni u još nepovoljniji položaj nego mi onda. Teorija - praksa? Sinonim za gimnazija-medicinska škola zar ne?", napomenula je Šunić.

OD OVE REČENICE 'DODALA JE PA DO KRAJA OVOG TEORIJA- PRAKSA CITATA BIH STAVILA ILI U OKVIR, JER NIJE NUŽNO VEZANO UZ FOKUS, TO JE ONO NA ŠTO SE ONA OSVRĆE DODATNO ILI NEGDJE DRUGDJE, NE PAŠE MI TU

Predmete za maturu uvesti kao izborne

Ono u čemu su se složili i doktor Benčić i doktorica Šunić je to da su srednju medicinsku školu upisivale osobe koje su kasnije željele raditi kao medicinske sestre ili tehničari. Ono (paziti da rečenice koje idu jedna za drugom ne počinju isto) što doktor Benčić vidi kao rješenje za poboljšanje cjelokupne situacije je to da bi temeljne predmete, koji su potrebni za upis na fakultet, trebalo ponuditi kao izborne predmete u višim razredima strukovnih škola. Iako smatra da bi to bilo opterećenje u satnici, na taj bi način dobili dodatnu mogućnost i vjerojatno bi se poboljšao prolaz prilikom upisa na željeni fakultet.

"U svom životnom putu kojim sam se obrazovao, odabrao sam srednju medicinsku školu nakon osnovne škole, iako sam time odabrao teži put za upis na medicinski fakultet za što prilikom odabira srednje škole to nisam znao. Međutim taj odabir ne bih mijenjao. U srednjoj medicinskoj školi stekao sam vještine i znanja koja su mi bila i još uvijek su mi korisna", naglasio je doktor Benčić. --> predug citat, da se skratiti samo logičnijim oblikovanjem rečenice, npr. odabro sam srednju medicinsku školu nakon osnovne- logično je da je nakon osnovne, ne treba to pisati. Ta rečenica je jako nespretno pisana, znam da je izjava, ali može se skratiti bez da se promijen smisao

Osim liječnika, na ovu problematiku osvrnula se i bivša učenica Srednje škole za medicinske sestre Vrapče, 23-godišnja Martina Anić. Martina je upisala stručni studij sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu čiji (nepravilno korištenje posvojne zamjenice, stručni studij, na koji se zamjenica odnosi nije živo biće pa ne može biti 'čiji'- preoblikovati da bude logičnije) upis nije bio jednostavan.

"Gomila dokumenata, čekanje u tajništvu, borba s državnom maturom", rekla je Martina. kakve veze dokumenti i čekanje u tajništvu imaju s problematikom kojom se tekst bavi- ovaj citat izbaciti, ne treba koristiti doslovno sve što sugovornik kaže, probrati najbolje

Vidljivo je tko je došao iz gimnazije

"Mislim da veliku prednost imaju učenici gimnazija na upisu jer oni imaju bolji program školovanja za osnovne predmete koji su obavezni na državnoj maturi, dok mi medicinari samo dvije godine slušamo nestrukovne predmete", objašnjava Martina koja je sada već viša medicinska sestra.

Iako se slaže s tvrdnjom da je gimnazijalcima lakše upisati fakultete, (prvi dio rečenice, ovaj prije zareza, ponavlja ono što je ona rekla u izjavi, to može ići samo 'Ipak, ističe..."i)stiče da je medicinarima puno lakše kada se krene pričati o struci. No, iako im je lakše pri upisima na fakultet sestrinstva, gimnazijalci su se znali suočiti s diskriminacijom, pogotovo na praksi.

"Diskriminacija se znala uočiti kod nekih mentora kojima su medicinari uvijek bili ispred gimnazijalaca jer gimnazijalci o praksi ne znaju ništa ", primijetila je Martina. (opet ponavljanje onoga što je rečeno u rečenici prije)

Međutim, upad u neke od fakulteta nakon završetka srednje medicinske škole, poput medicine, nije u potpunosti nemoguć. Nije nemoguće, ali, ističu liječnici, je teško. (ČEMU OVO PONAVLJANJE S 'NIJE NEMOGUĆE', TO BILO OK DA JE OVO TV TEKST, ALI U PISANOM NOVINARSTVU TAKVA VRSTA PONAVLJANJA NE FUNKCIONIRA) Teško je i govoriti o problemu sustava obrazovanja kao cjelini, jer su svjesni da postoje problemi, a ovo je samo jedan u nizu. Program strukovnih škola usmjeren je za obrazovanje učenika i osposobljavanje, stjecanje vještina i znanja kroz predavanja i praktični rad, ali na kraju krajeva (izbjegavati fraze poput 'na kraju krajeva'), doktor Benčić priznaje, teško je u tako nezrelim godinama donijeti odluku što želimo raditi cijeli život.

"Poruka je prije otprilike bila, a očito je i sada - tko planira fakultet-upisuje gimnaziju", zaključila je doktorica Šunić.

Medicinski fakultet, medicinska škola, gimnazija, državna matura, upis na fakultete

Vezani članci
25. srpanj 2024 16:20