Prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu za srpanja je iznosila 8740 kuna. Narasla je za čak 7,5 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba. Dok se povećanje plaća čini kao sretna vijest, crne brojke s polja rasta cijene života tu su da smire euforiju.
Naime, potrošačke cijene porasle su u srpnju više od 12 posto u odnosu srpanj 2021. To je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prikuplja podatke. Kako piše Hina, najviše raste cijena hrane i goriva.
Kako pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za srpanj isplaćena je upravo u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina. Ta je plaća iznosila više od 14.300 kuna.
Nema bijega od globalnih previranja
Da je energetska industrija posljednjih godina na tankom ledu, nije neka novost. Cijena energije u Europskoj uniji dosegnula je 2022. rekordne razine, upozorava Vijeće EU. Globalno povećanje veleprodajnih cijena energije započeo je 2021. uslijed pandemije koronavirusa, a ruska invazija na Ukrajinu i odluka Rusije da zavrne plin i prestane o isporukom nekim državama članicama EU-a doveli su do rekordno visokih cijena električne energije u eurozoni koja veliki dio svoje energije uvozi.
Rast uvoznih cijena utjecao je i na proizvođačke i na potrošačke cijene pa je između prosinca 2020. i 2021. uvozna cijena energije u porasla više od 100 posto. Osim nestabilne međunarodne situacije, energetska tržišta opteretili su i toplinski valovi ovoga ljeta koji su potaknuli povećanu potražnju za energijom za hlađenje.
Osim energenata, poskupljuje i hrana. Prema analizi EU nema ni jedne kategorije proizvoda u segmentu hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj koja nije zabilježila rast u odnosu na lani. Još u travnju podaci su pokazali da su na godišnjoj najviše rasle cijene ulja, kruha te mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja.
Dok je cijena ulja narasla za gotovo 30 posto, kruh je na 20 posto, a mlijeko, mliječni proizvodi i jaja su na 17 posto. Podaci su to zbog kojih brojnu ekonomski stručnjaci govore o galopirajućoj inflaciji.
A što sa studentima?
I mladi su se našli u raljama inflacije. Oni koji su se nakon ljetnog odmora u roditeljskom domu vratili u svoje studentske domove i stanove, ponovno se suočavaju s brigom o samima sebi. Dok rade na studentski ugovor za 30 kuna po satu, cijene najmova stanova skaču u nebo, a tek deset posto studenata ima priliku stanovati u studentskom domu.
Skuplji je najam, energija, hrana, a njihovih 30 kuna koliko zarade po satu sada im nije dovoljno da naprave obične palačinke, omiljeni studentski desert. Jer Jelačić i Dobrila nisu dovoljni da bi kupili jaja, brašno i mlijeko. Ipak, u novim mjerama Vlada je mislila i na studentski standard.
Podsjećamo, studentski centri dobivat će potporu da bi cijena menija, koja od 2014. godine iznosi 6,50 kuna, ostala ista unatoč povećanju cijena energenata i namirnica. Vrijednost te mjere je 75 milijuna kuna. Uz to će rasti i iznos stipendija. Umjesto 10.000 socio-ekonomskih stipendija sada će ih se dijeliti 12.000, a iznos se s 1200 kuna povećao na 1506 kuna.
