"Mladi nisu budućnost, mladi su sadašnjost i samo im treba dati priliku!", poručuju sa Simulacije lokalnih izbora. Drugu godinu za redom okupili su se mladi, ambiciozni ljudi koji su pokazali da su spremni biti aktivni dionici društva i lokalne zajednice u kojoj žive. Začetnica ovog projekta je studentica diplomskog studija sociologije, Helena Stepić, koja smatra da ako želimo da mladi budu politički pismeni, za to im treba prilika.
Mladi imaju glas
Zagrebački studenti i učenici su 18. i 19. ožujka 2023. godine postali političari. Simulacija lokalnih izbora održala se u prostorima Zagrebačkog inovacijskog centra. U simulaciji su sudjelovali mladi iz Novog Zagreba od 17 do 30 godina, studenti koju su edukativna podrška te gosti iz Gradskih ureda, srodnih udruga i fakulteta. Cilj ove simulacije je da mladi postanu aktivni građani i steknu iskustvo rada u organizaciji civilnog društva.
"Simulacija lokalnih izbora je i ove godine okupila brojne mlade, pametne i ambiciozne ljude koji su pokazali da su spremni biti aktivni dionici društva i lokalne zajednice u kojoj žive. Da bi mladi bili politički pismeni i aktivni, moraju za to imati priliku. Ovim projektom, korak po korak, učimo mlade da je politika alat koji se treba koristiti za pokretanje pozitivnih društvenih promjena i brigu za one društveno najugroženije. Imamo dovoljno resursa da svi živimo u harmoniji i blagostanju. Smisao svega je da se ujedinimo i aktivno djelujemo kako bi nam svima bilo bolje", rekla je organizatorica Helena Stepić.
Do sada je Simulacijom obuhvaćeno gotovo 200 srednjoškolaca koji su imali priliku kroz jednu od odabranih uloga sudjelovati u kreiranju programa imaginarnih kandidata za stranke koje su sami birali. Projekt je svoje prve korake napravio prošle godine, a ove godine okupio je 90 novih mladih ljudi koji su na simulaciji mogli sudjelovati u četiri različite uloge: stranke, građani, aktivisti i mediji te mentori.
Kroz vikend koji je iza nas imali su priliku testirati svoju kreativnost i kritičko razmišljanje, a kući su, sigurni smo, otišli s više znanja nego što su došli te su u dobroj poziciji da o političkoj pismenosti uče i svoje druge razredne kolege.
Da stvari na kraju dana zbilja funkcioniraju pobrinuo se tim studenata s Filozofskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti i Sveučilišta Vern koji su u službi mentora imali priliku znanje s fakulteta pretočiti u praksu kroz savjete i vođenje mladih prilikom kreiranja njihovih političkih kampanja.
Pobijedila ljevica
Nakon pomno saslušanih programa mladih koji su bili podijeljeni u 4 stranke i timove aktivista i građana, izabran je pobjednik, a ovogodišnje lokalne izbore na Simulaciji odnosi stranka S.O.S. i njihov kandidat Matija Dražetić, koji je predstavljao svojevrsnu političku lijevicu.
Na Simulaciji je pozdravim govorom sve pozdravila i zastupnica u Hrvatskom saboru Sandra Benčić, koja smatra da mladi u Hrvatskoj nisu dovoljno politički pismeni, ali da je politička participacija mladih važna jer se mladi moraju sami prezentirati.
‘‘Ovakvi projekti, kao što je Simulacija lokalnih izbora, trebali bi se provoditi na razini cijele države. Učenje kroz simulaciju i međusobnu interakciju su put transformacije našeg obrazovnog sustava. Ja sam se cijeli život zalagala za uvođenje građanskog odgoja u škole, ali nijedna vlast nije za to imala dovoljno hrabrosti“, rekla je Benčić.
Teme i problemi kojima se mladi mogu baviti su mnogobrojne, a jedna od gorućih je ekologija te trenutni problem gospodarenja otpadom. Mladi tu imaju krucijalnu ulogu, ističe stručnjakinja za gospodarenje otpadom Nina Zubac, te su upravo oni ti koji trebaju učiti svoje roditelje o tome da stvari mogu drugačije funkcionirati.
‘’Gospodarenje otpadom je odraz društva u kojem živiš, odraz toga koliko smo spremni na promjene i koliko imamo povjerenja u ljude koji čine te promjene. Čini mi se da nema ljudi koji bi se ozbiljno uhvatili drugima približiti tu temu i odgovoriti im na sva pitanja koja ih brinu oko gospodarenja otpadom’’, rekla je Zubac.
Aktivizam je alat mladih
Različita su područja mogućih aktivnosti mladih, a jedna od mogućnosti je aktivizam te su upravo na tu temu svoje priče predstavila i dvije mlade aktivistkinje – Maja Krištafor i Maja Osmančević. Kako govori Maja Krištafor, važno je da mladi znaju da imaju neku vrstu moći u svojim rukama, a upravo tome je bio usmjeren i program ovogodišnje Simulacije lokalnih izbora.
Vidimo da mladi znaju da već imaju moć, da mogu promijeniti stvari i da ako ih se dovoljno udruži – njihov glas vrijedi. Jako je važno da mladi cijelo vrijeme preispituju to zašto je nešto takvo kakvo je.
‘’Aktivizam je dugoročan, to je maraton. I male promjene su važne da bi se dugoročno promijenile stvari. Svatko i s malim činom može biti aktivist. Biti aktivist danas znači djelovati za onaj cilj koji ti je važan u malim krugovima. Ne znači to nužno odlaziti na marševe i prosvjede. Dovoljno je već za obiteljskim stolom ili u društvu zalagati se za neku temu ili educirati druge - i to je aktivizam’’, rekla je aktivistkinja Maja Krištafor.
Maja Osmančević govori kako motivacija za njeno aktivističko djelovanje, čak i nakon svih ovih godina dolazi od činjenice da zna da promjene jednostavno moraju doći.
‘’Znam da ako se neće desiti zbog mene, onda ću barem biti ta osoba koja postavlja sjeme za neki novi svijet. Baš zbog toga je i edukacija mladih o aktivističkom djelovanju jako važna, ali educiranje mladih nije samo važno zbog tog momenta prenošenja mog znanja njima, već i zbog mog učenja od njih, o njihovoj perspektivi’’, dodala je aktivistikinja Osmančević.
Mladima u Hrvatskoj, jasno je, treba više informacija o politici, odnosno treba im kvalitetnije obrazovanje. Time, kaže predsjednik Mreže mladih Hrvatske Leo Staković, možemo opravdati njihov manjak volje i želje za sudjelovanjem u političkim procesima i na državnoj i na lokalnoj razini.
‘’Ono što mnogi zaboravljaju, pa i zanemaruju, je da mladi danas poprilično puno sudjeluju, ali na neke nekonvencionalne načine. Možda se neće u velikoj mjeri odazvati na izbore, ali će zato bojkotirati proizvode koji štete okolišu ili će djelovati u digitalnom svijetu koji još nije prepoznat kao konvencionalan način sudjelovanja, ali on to jest’’, zaključio je Staković.
