Sukob između separatista koje podupire Armenija i snaga Azerbajdžana u regiji Nagorno Karabah započeo je tijekom vikenda. U nizu napadu na cijelu regiju koja nije međunarodno priznata do srijede je poginulo više od 80 osoba te ih je više od 200 ranjeno. World Today News prenosi da su iz Crvenog križa objavili da među žrtvama ima i civila.
Traži se brza reakcija
Vlade Armenije i Nagorno Karabaha proglasile su ratno stanje i opću mobilizaciju, dok je vlada Azerbajdžana proglasila djelomičnu vojnu mobilizaciju te objavila da je preuzela kontrolu nad sedam sela. Inače, to je područje veoma blizu koridoru za transport plina i nafte na svjetska tržišta, koje niti u prošlosti nije bilo stabilno.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda najavilo je hitne razgovore o smirivanju situacije prije nego što se u sukob uključe i saveznici zaraćenih strana – Turska i Rusija, prenosi Guardian. Turska, koja s Armenijom nema diplomatske odnose od genocida 1915. godine, neizravno se već umiješala u sukob.
Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin preko Twittera je ponudio punu podršku Azerbajdžanu u samoobrani od zapadnih susjeda. Istim tonom nastavio je i predsjednik Turske koji je pozvao Armence na suprotstavljanje svojoj vladi te ju je nazvao “najvećom opasnošću miru u regiji”.
Iran kao posrednik
S druge strane, agencije Interfax i RIA prenose da je armenski veleposlanik u Rusiji rekao da je Turska poslala oko 4000 vojnika iz sjeverne Sirije u pomoć Azerbajdžanu. Turska je vlada to negirala. Rusija, koja je inače saveznik Armeniji, za sad samo traži hitan prekid sukoba zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i UN-om. Iran se ponudio ponovno biti posrednik u obnavljanju odnosa između sukobljenih strana budući da s obje države ima dobre odnose.
Premijer Armenije Nikol Pachinian pozvao je stanovništvo da “bude spremno braniti svetu domovinu”. Također je priznao i uništavanje tri tenka i dva helikoptera te rekao da je napad opravdan s njihove strane zato što je Azerbajdžan prvi napao.
Armenija i Azerbajdžan ratovali su šest godina zbog regije koju tradicionalno nastanjuju kršćanski Armenci i muslimanski turski narod. Tri godine prije kraja rata, 1991., etnički Armenci proglasili su neovisnost i stvorili do danas nepriznatu republiku Artsakh.
