U medijskom krajoliku koji se brzo razvija, inkluzivnost ostaje ključna, no kako do nje doći i dalje je izazov. Na festivalu Voices okupili su se stručnjaci za diskusiju o pomacima i zastojima u stvaranju istinski reprezentativnih medijima. Pokušali su tražiti rješenje za potpunu, uključivu medijsko okruženje.
Iako mediji općenito postaju sve inkluzivniji, pred njima je još velik put koji je potrebno prevaliti. O tome se 1. ožujka raspravljalo u debati na festivalu Voices. Daniela Draštata, nagrađivana hrvatska novinarka, na pozornicu je pozvala 3 gosta: Verena Sophie Maier (ORF, austrijska nacionalna javna televizija), René Schaar (diversity manager u NDR-u, Hamburg) i Ednu Sorgelsen (belgijsku ‘drag‘ kraljicu).
S ovo četvero ljudi započela je potraga za potpuno inkluzivnim medijima. Jer još uvijek ostaje problem uključiti sve u kreiranje medija.
Kao što je René Schaar rekao: "Mediji u Europi su previše stari i bijeli, oni su previše financijski stabilni i previše obrazovani, također su privilegirani".
Panel je govorio o dvije strane inkluzivnosti. Potrebno je uključiti manjine u a proces stvaranja medija, dok istovremeno mediji moraju predstavljati te iste manjine.
Stvaranje sadržaja za novu publiku
Verena Sophie Maier je na početku objasnila svoju situaciju. Ona stvara sadržaje za mlade ljude na nacionalnom javnom servisu. Većinu vremena, javna televizija ima stariju ciljanu publiku. Ali važno je uključiti mlade, osobito ako ste velika novinska kuća koju puno ljudi prati i kojoj vjeruje. Maier izjavio je da javni mediji moraju pronaći nove načine za interakciju s mladim publikama.
Austrijska novinarka objasnila je koliko je učinila da pih pokuša privući.. Prva i najvažnija stvar koju je učinila bila je uvođenje većeg korištenja društvenih medija. Ovako, ljudi koji ne gledaju tradicionalne medije također im mogu pristupiti. Verena Sophie Maier izjavila je da je važno uključiti ove ljudi, jer u suprotnom ostaje velika grupa ljudi koji ne konzumiraju vijesti. To bi moglo dovesti do toga da mnogi povjeruju u dezinformacije.
Maier je ponosno predstavila sadržaj koji je spremala za ORF. Video zapisi su kratki, jasni i lako ih je razumjeti. Ali uspjela je uključiti i sve potrebne informacije, čak i kada su teme bile o geopolitičkim sukobima. Na ovaj način mladi dobivaju dobar pogled na ono što se događa u svijetu.
Neposredno pred europske izbore, Maier je putovao u mnoge zemlje Europske unije kako bi postavljao pitanja mladim ljudima koji su trebali glasati prvi put. Ova vrsta sadržaja prikladna je za mlade ljude, što mu je bilo potrebno da dobije pozornost publike koja inače ne konzumira vijesti.
Povezivanje grupa putem uključivih medija
Prvu njemačku lutku iz Ulice Sesame s invaliditetom stvorio je René Schaar. Voditelj raznolikosti u NDR-u želi stvoriti više srodnih medija ne bi li se što više ljudi osjećalo predstavljenima. Shvaća da je jako teško uključiti sve kod stvaranja sadržaja, ali cilj bi trebao biti pokušaj stvaranja medija koji se sviđaju svi.
Zbog Renéova iskustva s invaliditetom i aktivizma, on pokušava učiniti medije raznolikima kao što je društvo. Osvrće se i na činjenicu da javni emiteri danas ne predstavljaju dovoljno veliki dio društva. Upravo to je važan dio njegove emisije.
"Moramo imati višestruke perspektive u našoj radnoj snazi kako bi imali autentičan sadržaj", rekao je René i naglasio ključnu ulogu medija u borbi protiv društvenih strahova i predrasuda.
Istaknuo je da se u regijama s manje migranata, migracija često doživljava kao veći problem. Ovo naglašava potrebu da mediji premoste praznine u razumijevanju i iskustvu. René tvrdi da predstavljanjem različitih zajednica mediji mogu pomoći smanjiti strah i promicati inkluzivnost.
Davanje nade mladima
Edna Sorgelsen istaknula je transformativni učinak vidljivosti i reprezentacije u medijima. Ispričala je kako je njezino sudjelovanje u Drag Race Belgium pomoglo u ‘drag‘ umjetnosti i LGBT perspektive u javnosti. Edna je naglasila da viđanje različitih ljudi na televiziji može pružiti nadu i podršku onima koji propituju svoje identitete.
"Važno je da ljudi vide da različitost može značiti različite poglede na probleme u društvu", rekla je.
Sorgelsen je također raspravljala o širem utjecaju njezine vidljivosti na televiziji. Njezina prisutnost u medijima za širu javnost pomogla je normalizaciji ‘drag‘ kulture i pružila platformu za raspravu o važnim društvenim temama. Televizija joj je pomogla da dopre do šire publike, uključujući i one koji se obično ne bave LGBTQIA+ sadržajem.
Tekst je nastao u okviru ERASMUS BIP-a NEXTGEN VOICES koji je organizirao FPZG.
