Kada je Boris Jokić istupio na debati Looking for Harmony: Digital Well-Being for the World and Us na festivalu Voices, nije gubio vrijeme na razbijanje idealizma naslova događanja.
"Uloga emocija je namjerno minimizirana", rekao je. "Harmonija je vrlo utopijska, nerealna ideja."
Za Jokića, znanstvenika istraživača na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, digitalna dobrobit nije samo suživot u online sferi, već borba protiv aktera koji nastoje manipulirati, dijeliti i kontrolirati. Prema njegovom mišljenju, nekontrolirana moć digitalnih platformi vodi društva prema tehnofašizmu, sustavu u kojem tehnokrati konsolidiraju moć, kontroliraju informacije i erodiraju demokraciju. O ovoj temi detaljnije je govorio u ekskluzivnom intervjuu za sudionike ERASMUS BIP-a NextGen Voices u organizaciji Fakulteta političkih znanosti.
I dok se velik dio rasprave o ovoj temi obično fokusira na smanjenje vremena provedenog pred ekranom i svjesnost o negativnim utjecajima, Jokić pomiče fokus na nešto potpuno drugo: otpor.
Polarizacija i mladi
Jokićevo istraživanje usmjereno je na način na koji digitalna tehnologija oblikuje društvenu koheziju, vrijednosti i političko sudjelovanje mladih. Njegovi nalazi izazivaju uobičajena uvjerenja o generacijskim podjelama.
"Naše istraživanje pokazuje da su mladi zapravo manje skloni polarizaciji od starije generacije", kaže. "Ipak, učinak ovih tehnologija je takav da one dijele društvene grupe i ograničavaju potencijal za pravi dijalog."
Izlazak iz "eho-komora" pokazuje se kao prilično izazovan zadatak za mlade. Algoritmi ih usmjeravaju prema istom sadržaju, što može dovesti do fenomena pristranosti umjesto da ih izlože različitim perspektivama. Jokić ovo vidi kao temeljnu prijetnju demokraciji, tvrdeći da ako nismo u mogućnosti sudjelovati u stvarnom demokratskom dijalogu, dovodimo u opasnost temeljne vrijednosti našeg društva.
Iluzija društvenih mreža
Međutim, problem nije samo politički. Jokić tvrdi da društvene mreže iskrivljuju samu stvarnost, oblikujući ne samo mišljenja, već i samopouzdanje.
"Ako odrastate u radničkoj obitelji u središnjoj Hrvatskoj, a vaši roditelji se muče da sastave kraj s krajem, a vaš svjetonazor oblikuju Instagram ili TikTok, slike bogatstva i lažne izvrsnosti, počinjete vjerovati da je to pravi svijet", objašnjava. "Tada pogledate oko sebe i vidite borbu. Usporedba može biti razorna."
Ovo nije samo filozofsko pitanje. Razlika između izabranog svijeta društvenih mreža i stvarnosti u kojoj žive mnogi mladi ljudi ima mjerljive učinke. "Ako ne razumiju da je ono što vide online uglavnom iluzija, to može duboko utjecati na njihovo mentalno zdravlje", upozorava Jokić.
Za njega, digitalna dobrobit nije samo pitanje individualnih izbora, već i sustavne transparentnosti. "Ako digitalna industrija koja stoji iza društvenih mreža i svih drugih alata poput umjetne inteligencije nije transparentna i ako je, na neki način, i izvor i kontrolor svih tih informacija, onda se te informacije mogu koristiti na način koji podržava autoritarne režime."
Tehnofašizam i borba za digitalnu demokraciju
Od svih ideja koje je Jokić iznio na debati, jedna je bila najistaknutija: tehnofašizam.
Tvrdi da online platforme postaju politički akteri koji oblikuju diskurs na načine koji potiču podjele, potiskuju neslaganja i erodiraju demokraciju. Ako društva to ne prepoznaju, riskiraju da skliznu u digitalni autoritarizam, a da toga nisu ni svjesni.
Što je rješenje? Ako je harmonija iluzija, a digitalna sfera oblikuje način na koji razmišljamo, kako da se borimo protiv toga?
Jokić poziva na radikalno ponovno promišljanje demokracije. "Zapadni svijet dopustio je sebi iluziju udobnosti i harmonije", kaže. "Ali svijet nije bio harmoničan već desetljećima."
Njegova poruka je jasna: demokracija zahtijeva akciju, organizaciju i spremnost da se izazovu oni koji manipuliraju digitalnim prostorima u svoju korist. "Postoje emocije koje vode u demokraciju i slušanje drugih", kaže Jokić. "A postoje emocije koje vode u jedinstvo i borbu protiv loših aktera."
Izvan digitalnog blagostanja
Jokić izaziva način na koji razmišljamo o digitalnoj dobrobiti To nije samo pitanje brige o sebi, isključivanja obavijesti ili ograničavanja vremena pred ekranom. To je pitanje moći: tko je posjeduje, kako je koristi i kako se opiremo kada se zloupotrebljava.
Ako nastavimo tretirati digitalnu sferu kao neutralnu, ako prihvatimo polarizaciju i manipulaciju po cijenu povezivanja, riskiramo izgubiti više od samog blagostanja, riskiramo izgubiti demokraciju. "Ovo je borba za koju se vrijedi boriti", zaključuje Jokić.
Tekst je nastao u okviru ERASMUS BIP-a NEXTGEN VOICES koji je organizirao FPZG.
