Čak jedna od dvije osobe u Europskoj uniji nema osnovne digitalne vještine, prema podacima istraživanja Europske komisije. U stvarnom životu to znači da se jedna od dvije osobe, na primjer, ne može povezati na Wi-Fi ili surfati internetom samostalno. Imajući na umu da se procjenjuje kako će u budućnosti 9 od 10 poslova u svim sektorima zahtijevati barem ove osnovne digitalne vještine, razvoj digitalnih kompetencija od malih nogu važan je preduvjet za uspjeh u budućem životu.
Uz savjete, trikove i alate kao što su obrazovne digitalne igre, o tome kako zdrav način odgoja i vođenja djece može pomoći da postanu autonomne osobe i prevladaju izazove digitalnog okruženja, ovaj članak bavi se temama sigurnosti djece na internetu što je bila tema važne diskusije u okviru festivala Voices na kojem su stručnjaci donijeli svoja razmišljanja o sadašnjosti i budućnosti djece koja se rađaju okružena tehnologijom.
Digital natives
Posljednjih godina vrlo prisutan pojam "digital natives", odnosi se na djecu rođenu i odraslu u vremenu kada su digitalne tehnologije bile dostupne mnogim ljudima, a koja već posjeduju sve potrebne vještine za sigurno korištenje interneta. Iako imaju brojne digitalne vještine, oni ipak nemaju potrebne vještine za kritičku analizu i filtriranje onoga što vide online – virtualnog prostora u kojem provode ponekad čak četvrtinu svog svakog dana.
To znači da postoji visok rizik da će postati žrtve dezinformacija, internetskih prijevara ili da će naići na mentalne i fizičke rizike ako netko tomu ne nauči. Osjećaj izolacije i usamljenosti, pritisak vršnjaka i strah od propuštanja mogu utjecati na mentalno zdravlje djece, unatoč tome što ih virtualno povezuje s njihovim vršnjacima, mišljene je Hanne, učenice jedne srednje škole.
Kako ti problemi prelaze granice, prioritet Europske unije, među ostalim institucijama, kako kažu, jest povećanje digitalne pismenosti među cijelom populacijom. S ciljem da internet učine boljim i sigurnijim mjestom, posebna se pozornost posvećuje poučavanju djece digitalnim vještinama kroz strategije, projekte i inicijative poput Dana sigurnijeg interneta. Od podizanja svijesti do trenutačnih problema poput cyberbullyinga, Dan sigurnijeg interneta je europska mreža koja ima otvorenu telefonsku liniju na kojoj svatko može prijaviti online zlostavljanje, ali i dobiti savjete.
5 savjeta i trikova za roditelje kako pomoći djeci
Evolucija tehnologije preoblikovala je sve aspekte našeg društvenog života. Promijenila je način na koji vidimo međuljudske odnose, djetinjstvo, roditeljstvo i mnoge druge stvari. Stručnjaci stoga donose pet savjeta i trikova koje roditelji mogu podijeliti sa svojom djecom kako bi im pomogli razvijati kritičko razmišljanje i da bi bili sigurni na internetu.
Postavljajte (sebi) pitanja
Budite skeptični. Budite kritični prema svim porukama s kojima se susrećete, osobito kada nailazite na kontroverzne teme. Pitajte se što gledate – je li to vijest ili je li to mišljenje? Razmislite o tome zašto gledate tu poruku – ako tu informaciju niste tražili, zašto vam je upućena baš ta poruka. Pitajte se što je kontekst poruke i najvažnije, napravite korak unazad i razmislite o stvarnoj poruci koju vidite.
Pronađite dobre izvore informiranja i provjerite informacije iz više izvora
Neprekidan protok informacija ponekad otežava odabir pravih izvora. Većina ljudi vjeruje izvorima koji su im bliski, poput obitelji i prijatelja, ili izvorima koji potvrđuju njihova uvjerenja. Budite svjesni da različiti izvori mogu imati različite pristupe istoj priči. Da biste dobili relevantne informacije, najbolje je odabrati službene izvore ili novinarske izvore koji su poznati po svojoj točnosti. Idealno, provjerite svoje informacije usporedbom onoga što barem 3 dobra izvora tvrde.
Razmislite prije nego kliknete!
Nemojte klikati na nasumične linkove, bilo kad je riječ o ljudima ili stranicama. U nekoliko slučajeva, tzv. "toksični linkovi" koriste se u neetične svrhe, poput unošenja virusa i krađe osjetljivih podataka.
Obratite pozornost na to s kim razgovarate
Kako tehnologija napreduje, a AI postaje sve prisutniji u našim životima, internetske prevare postaju sofisticiranije. Krađa identiteta vrlo je česta prilikom surfanja internetom – od hakiranja i krađe identiteta na društvenim mrežama do kloniranja glasova. Ove vrste prevara obično se koriste za izvlačenje novca od žrtava. Međutim, mogu se ukrasti i druge osjetljive informacije, poput podataka gdje žive ili gdje se školuju djeca, što ih može dovesti u opasnost.
Sjetite se da "sve ostaje na internetu"
Kada nešto objavite na internetu, to možda nikad neće nestati. Iako možete obrisati komentar ili objavu koju ste napisali na digitalnim platformama, netko je možda napravio snimku zaslona i može je iskoristiti protiv vas. Dobro stoga razmislite prije no što objavite bilo što. Istovremeno korak naprijed napravila je Europska unija - Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), koju Unija naziva "najstrožim zakonom o privatnosti i sigurnosti na svijetu". On građanima Unije omogućava da zatraže brisanje svojih specifičnih podataka. GDPR sadrži popis prava svakog pojedinca da ima kontrolu nad svojim podacima, prema članku 17.
Gdje se obrazovanje susreće sa zabavom? U obrazovnim igrama
Izvještaji pokazuju da obrazovne digitalne igre imaju snažan, pozitivan i dugoročni utjecaj na to kako djeca pristupaju učenju, fokusirajući se na interaktivnost i simulaciju stvarnih iskustava. Štoviše, prethodna istraživanja u tom području pokazuju da su ovi interaktivni načini učenja dovoljno moćni da promijene ponašanje, potičući kritičko razmišljanje.
Zbog toga je posljednjih godina izrađeno puno igara koje imaju za cilj potaknuti medijsku pismenost na interaktivan način. Na primjer, igre poput Bad News (2020.) i Breaking Harmony Square (2022.) izazivaju igrače da promoviraju dezinformacije kako bi naučili prepoznati sve mehanizme koji čine i potiču dezinformacije u digitalnim okruženjima. Druge igre, poput Fakey (2021.) i The Misinformation Game (2024.), izravno se fokusiraju na provjeru činjenica i mjere prepoznavanje lažnih ili obmanjujućih informacija.
Roditelji, djeca i digitalni svijet
Djeca nisu sama na internetu – dobro je podsjetiti ih na to, pokazivanjem interesa i prisutnosti u njihovim digitalnim brigama i problemima. Važno je da, kako bismo odgojili zdravu generacije današnje djece, moramo biti spremni samoregulirati naš odnos s digitalnim svijetom, pronaći ravnotežu u tome koliko koristimo digitalne tehnologije i kako ih koristimo, slažu se sugovornici važne diskusije o roditeljstvu u digitalnom vremenu održanoj u okviru festivala Voices.
Tekst je nastao u okviru ERASMUS BIP-a NEXTGEN VOICES koji je organizirao FPZG.
