StoryEditor

POD ZNAKOM STIGME Pandemija, rat, kriza, a društvo očekuje da se lažno smiješiš

Prema podatcima UNICEF-a iz 2021., svaka peta mlada osoba u dobi od 15 do 24 godine izjavila je da se često osjeća depresivno ili da nema interesa za aktivnosti u kojima je prije uživala

22/11/2022 u 17:29 h
<p>Svakodnevno prikazivanje crnih slika o budućnosti ne predstavlja povoljan okvir za životnu radost, motivaciju i ambiciju</p>
Svakodnevno prikazivanje crnih slika o budućnosti ne predstavlja povoljan okvir za životnu radost, motivaciju i ambicijuPixabay

Stigma o traženju psihološke pomoći u našoj zemlji nije rijetkost, a na nju je naišla i studentica koja je željela ostati anonimna, a koja je nakon što se život vratio u normalu s obzirom na okolnosti s koronavirusom odlučila potražiti psihološku pomoć. Rekla je da je prvi problem stvorio njezin otac, koji je smatrao da joj psihološka pomoć nije potrebna jer, kako je rekla, kao i mnogi, nije dovoljno educiran o tome što je to.

"Za psihoterapiju sam se odlučila zbog svakodnevnih teškoća s kojima sam se susrela, ali smatram da je ona potrebna svima. Trenutačno svi prolazimo stresno razdoblje i mnogo toga utječe na nas, a ne stignemo, ili ne znamo kako, te emocije adekvatno proživjeti", kazala je studentica.

Pandemija poljuljala psihu

Nakon što je provela nekoliko mjeseci zatvorena u kući sa svojom obitelji, studentica je rekla da su obiteljske okolnosti ostavile velike posljedice na njezino psihičko zdravlje te se zbog toga odlučila potražiti pomoć.

"Kada naučiš živjeti odvojen od obitelji i njihovih problema, teško se je ponovno vratiti u njihov način života i normalno funkcionirati nakon toga, pogotovo ako nije dobar za tvoje zdravlje", objasnila je studentica.

Vidljiv je i porast internetskog pretraživanja pojmova 'psihijatar', 'psiholog', kao i porast zahtjeva za lijekovima za smirenje

Rat u Ukrajini i strah od nuklearnog rata posebno je utjecao na njezina oca, što je povećalo stres i napetost, koja je stalno bila prisutna, rekla je studentica. Napomenula je i da sada ne ide toliko često kući i da ne razgovara često sa svojom obitelji jer ne može s njima komunicirati na njoj prihvatljiv način.

U prošloj akademskoj godini 73,2 posto studenata suočilo se s teškoćama vezanim uz mentalno zdravlje, a od toga je njih 24 posto potražilo odgovarajuću psihološku pomoć, rezultati su ankete Odbora za promicanje psihološkog zdravlja, koji djeluje pri Studentskom zboru zagrebačkog Sveučilišta. Na mentalno zdravlje mladih velike posljedice ostavila je pandemija koronavirusa, a profesor psihologije Siniša Brlas istaknuo je da tomu svemu pridonosi i to da je depresija galopirajući javnozdravstveni problem u cijelome svijetu i da bi uskoro mogla biti vodeća dijagnoza.

Pomoć nije dostupna

"Od depresije u Hrvatskoj boluje više od deset posto stanovnika, a mlade koji su u riziku dodatno ugrožava procjena prema kojoj tek svaka peta mlada osoba dobije odgovarajuću stručnu pomoć", rekao je Brlas i dodao da tome sigurno ne pridonosi ni strah od stigme koja često prati osobe s teškoćama s mentalnim zdravljem.

Razdoblje od 2019. do 2021. upućuje na porast broja djece koja su bila u tretmanu zbog emocionalnih teškoća

Klinička psihologinja prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić objasnila je da u životnom razdoblju adolescencije i mlađe odrasle dobi postoji prirodna potreba za individualizacijom, odvajanjem od odraslih autoriteta, osamostaljivanjem i provođenjem vremena s vršnjacima, no da je to sve spriječeno u posljednjih godinu dana. Problem se javlja i zbog svakodnevnog prikazivanja crnih slika o budućnosti u kojoj se prijeti nuklearnim ratom, ekonomskom krizom, nezaposlenošću i ostalim tjeskobnim scenarijima te to nije povoljan okvir za životnu radost, motivaciju i ambiciju, kazala je Jokić-Begić.

Psihologinja je navela da je potrebno otvoreno govoriti o psihičkim smetnjama i traženju pomoći te da je to prvi oblik prevencije samoubojstava, ali i da je zadatak vladajućih učiniti pomoć široko dostupnom. U Hrvatskoj je velik problem i to da psihološka pomoć nije dostupna.

Mladi posebno ranjivi

"Zagrebačko sveučilište, koje ima više od 60.000 studenata, nema sveučilišni savjetodavni centar. Pritom, sve statistike jasno govore da oko 25 posto ljudi ima psihičke smetnje te da je svaka nova generacija u sve većem riziku", rekla je Jokić-Begić.

Prema podatcima UNICEF-a iz 2021., svaka peta mlada osoba u dobi od 15 do 24 godine izjavila je da se često osjeća depresivno ili da nema interesa za aktivnosti u kojima je prije uživala, navela je psiihologinja izv. prof. dr. sc. Vesna Antičević. Objasnila je da je do porasta emocionalnih teškoća došlo i u Hrvatskoj, a to je vidljivo iz podataka Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Opće bolnice Dubrovnik.

'Od depresije u Hrvatskoj boluje više od deset posto stanovnika', rekao je profesor psiholog Siniša Brlas

"Razdoblje od 2019. do 2021. upućuje na porast broja djece koja su bila u tretmanu zbog emocionalnih teškoća, što se naročito tiče populacije adolescenata", rekla je Antičević, dodajući da su im najčešći problemi anksioznost, depresivnost, tikovi, opsesivno-kompulzivni poremećaj te teškoće s rodnom ulogom.

Antičević je istaknula i zabrinjavajuće stanje sustava organizirane psihijatrijsko-psihološke skrbi u Hrvatskoj, koji nije dostatan za potrebe gotovo milijun djece i adolescenata. Iako nije moguća sustavna evidencija ljudi koji su od početka pandemije zatražili psihološku pomoć, klinička i psihoterapijska iskustva psihologa te podatci utemeljeni na korištenju internetskih alata Google trends upućuju na porast interesa prema traženju psihoterapijske pomoći u posljednje tri godine.

"Vidljiv je i porast internetskog pretraživanja pojmova 'psihijatar', 'psiholog', kao i porast zahtjeva za lijekovima za smirenje. Ti trendovi mogu neizravno upućivati na porast psihičkih problema, ali i na porast svjesnosti o brizi za vlastito mentalno zdravlje", zaključila je Antičević.

Teško je biti ranjiv

U ovim je krajevima teško biti ranjiv. Klinička psihologinja objasnila je da se na psihološku ranjivost gleda kao na karakternu grešku koja je osobna i nepopravljiva, što dovodi do toga da kada osoba ima psihičke smetnje, ima znak ili stigmu. Zbog toga se i na traženje psihološke pomoći gleda kao na uzaludan potez očajnika, rekla je Jokić-Begić.

"Smatra se da je psihičko zdravlje samo po sebi razumljivo, da se u njega ne treba ulagati, da mi svi trebamo biti čvrsti, stabilni, otporni", napomenula je klinička psihologinja i dodala da se daje važnost porukama o brizi za tjelesno zdravlje, ali da to isto ne vrijedi i za psihičko.

06. veljača 2023 07:14