"Sad ste me zbunili. Ja sam cijelo vrijeme mislila da su ove zidine izgrađene za potrebe snimanja Igre prijestolja!". Ovo je jedna zbunjena američka turistkinja rekla svom turističkom vodiču koji je jednu kruzersku grupu turista proveo po Dubrovniku i ispričao im priču o dubrovačkoj povijesti i izgradnji obrambenih zidina. Anegdota je to koju rado prepričava Božo Skoko, profesor odnosa s javnošću i jedan od vodećih hrvatskih komunikacijskih stručnjaka.
"Mi moramo iskoristiti ‘Igru prijestolja‘ i filmsku industriju općenito, a ne da ona iskoristi nas", naglašava Skoko, dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija.
Činjenica je da je snimanje serije "Igra prijestolja", u kojoj je Dubrovnik poslužio kao kulisa za imaginarni "King‘s Landing", uvelike utjecalo na turizam u ovom dalmatinskom gradu. To nam potvrđuju iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.
"‘Igra prijestolja‘ je imala izuzetan utjecaj na turizam Dubrovnika. Privukla je veliki broj obožavatelja serije koji su željeli u stvarnom životu doživjeti lokacije koje su gledali na ekranu. To je rezultiralo značajnim porastom turističkih posjeta Dubrovniku, povećanjem interesa za destinaciju i proširenjem turističke ponude", objašnjavaju nam iz TZ Dubrovnik.
Radi filmskog turizma, milijuni se slijevaju u blagajnu
Brojke koje ovo potvrđuju su impresivne. Dok je 2010., godinu dana prije početka emitiranja spomenute serije, Hrvatsku posjetilo oko devet milijuna ljudi, već 2011. godine broj dolazaka iz inozemstva dosegnuo je 18,4 milijuna. Riječ je o povećanju većem od 100 posto. Prema podacima Ekonomskog instituta Dubrovačko-neretvanske županije u razdoblju od 2012. do 2015. godine samo zbog ove serije u prosjeku svake godine posjetilo je 60.000 turista više, a prema izračunu su potrošili ukupno 126 milijuna eura.
Ministarstvo kulture potvrdilo je da su strane produkcije donijele Hrvatskoj u deset godina više od 1,3 milijarde tadašnjih kuna. Podaci ujedno potvrđuju kako je serija doprinijela hrvatskom gospodarstvu 180,7 milijuna eura između 2013. i 2018. godine. Drugim riječima, samo zbog jedne serije u hrvatsko se gospodarstvo od 2013. pa do 2018. slijevalo više od 30 milijuna eura godišnje. Nagli porast ostvarilo i hotelijerstvo koje je nakon izlaska sezona, u Dubrovniku i okolici, ostvarilo je porast noćenja do 300 posto.
Recentnim podacima koji bi pokazali kolika je danas dobit Dubrovnika od "Igre prijestolja" Grad Dubrovnik i TZ Dubrovnik ne barataju, odgovaraju nam.
Pokazatelji su to koji potvrđuju da Dubrovnik neminovno ima koristi od filmskog turizma. Ipak, vratimo li se na anegdotu s početka, otvara se pitanje može li percepcija King‘s Landinga naškoditi identitetu ‘pravog‘ Dubrovnika.
"Turisti ne smiju Dubrovnik doživljavati isključivo kao kulisu već se moramo potruditi da filmovi i serije postanu mamac, koji privlači pozornost, a onda se potruditi da ispričamo pravu priču o Dubrovniku. Filmske ture i rute moraju biti u službi Dubrovnika, a ne obrnuto", uvjerava Skoko.
Ugrožava li se identitet Dubrovnika?
Dubrovnik je grad sa 1400 godina izrazito dobro zabilježene povijesti. 450 godina bio je vlastita država. Tijekom tog razdoblja u Dubrovniku je pokrenuta prva karantena, Dubrovačka republika postala je prva europska država koja je ukinula ropstvo još 1417.,, prva je uz Vatikan i Francusku europska država koja je priznala SAD. Također, osnovni alati računovodstva izmišljeni su u Dubrovniku, a grad je imao jedan od najnaprednijih kanalizacijskih sustava na kontinentu, možda i najveću mrežu diplomatskih ureda tog vremena, Dubrovnik je uvijek bio grad umjetnosti i kulture. Ovo su neke od činjenica o Dubrovniku koje izdvaja Božidar Jukić, dubrovački turistički vodič.
"Teško je ugroziti identitet takvog grada", napominje.
Jukić upozorava da je većina stranih medija željela pošto poto uvećati ulogu serije "Igra prijestolja" u turističkom uspjehu Dubrovnika.
"Ponekad kada čitate takve tekstove, dobijete dojam kako nije bilo Dubrovnika prije snimanja ove serije. Dubrovnik je i prije uspjeha serije bio popularna destinacija s impozantnim turističkim brojkama", upozorava Jukić.
Dođu radi King‘s Landinga, ostaju zbog Dubrovnika
Također, rast brojeva gostiju s američkog tržišta je već odavno bio prisutan i efekt GOT-a ga nije stvorio, već samo "pogurao" naprijed, naglašava vodič. On je mišljenja da najvažniji utjecaj serije "Igra prijestolja" na dubrovački turizam dodavanje nove atrakcije, odnosno prodajne prednosti za destinaciju koja do tada nije postojala. Treba, kaže, imati na umu da govorimo o etabliranoj destinaciji s mnogim adutima koji su uglavnom dobro poznati potencijalnim gostima, a reputacija lokacije snimanja jedne od najpopularnijih serijala svih vremena je potpuno nova zanimljivost vezana za Dubrovnik.
"Kada se uzme u obzir kako se radi o atrakciji koja je uglavnom zanimljiva mlađim gostima, cijela priča postaje još zanimljivija. Naime, Dubrovnika je često bio na glasu kao destinacija koja nije pretjerano zanimljiva mladima zbog nedostatka noćnog života i zabavnih sadržaja. ‘Igra prijestolje‘ je tu napravila najveću razliku. Od te serije smo dobili jako puno PR-a, pogotovo kod publika koje smo teže privlačili", navodi Jukić.
Jukić trenutno u ponudi nema svoje redovne GOT ture već je nekada angažiran kao vodič na privatnim pregledima grada koji su onekad čisti GOT, a češće kombinacija GOT i dubrovačke povijesti. Kad vodi GOT ture, one su uglavnom kombinacija lokacija, priča vezanih uz snimanje, ali i paralela s dubrovačkom poviješću kojih ima dosta.
"Lijep je osjećaj kad gosti zatraže izlet vezan za TV serijal, a na kraju budu puno više oduševljeni poviješću grada, te ga dožive kao nešto puno više od puke filmske lokacije", kaže Jukić. Dodaje da bi filmski turizam trebao biti itekako dobrodošao u Dubrovniku, ali filmski turizam nije glavni adut Dubrovnika ili nešto na čijim temeljima ova destinacija treba počivati.
Dubrovnik ne brendira sebe
I Jukića i Skoku ‘muči‘ isto – Dubrovnik na malom ekranima i velikom filmskom platnu rijetko ‘igra‘ sebe. Rijetko se ekraniziraju autohtoni junaci, priče, činjenice i legende.
"U čemu je razlika između Pariza, Venecije ili Las Vegasa s jedne strane i Lyona, Firence i Denvera s druge strane? Razlika ima dosta, ali jedna od najočitijih je prisustvo u pop kulturi. Pariz, Venecija i Las Vegas su prikazani u bezbroj filmova, spominju se u mnogim pjesmama, o njima pišu mnogobrojni romani. Biti prikazan na velikim ili malim ekranima kao mjesto romantike, avanture ili vrhunske zabave je jedna stvar koja nam može donijeti puno više dugoročnih benefita od igranja fiktivne lokacije na filmu. To je nešto čemu se isplati težiti", navodi Jukić.
Skoko upozorava da je potrebno kontinuirano raditi na suglasju između drugih segmenata turističke ponude i one vezane uz popularne filmske produkcije, kako Grad ne bi postao filmska kulisa.
"Ima puno zanemarenih priča koje se mogu dodatno na kreativan način ispričati i koje će na drukčiji način ‘prodavati‘ Dubrovnik te biti magnet za privlačenje turista", naglašava Skoko.
Neke od tih priča mogu biti dubrovački velikani, sloboda, pomorstvo, razvoj kulture, doprinos dubrovačkih redovnika, gastronomija ili način života. Svaki od tih segmenata mogu postati brend za sebe, unutar velikog brenda Dubrovnik, objašnjava stručnjak.
"Kada netko u svijetu govori o Dubrovniku, govori kao o fenomenu – fenomenu republike, sjajne arhitekture i povijesti. Međutim, vidimo da o tom fenomenu relativno malo zna šira globalna javnost. To znači da ove male priče nismo dovoljno popularizirali i ispričali na atraktivan i slikovit način. Primjerice, gledamo li na globalnoj razini, nisu dovoljni napori turističke zajednice. Imamo premalo filmova o Dubrovniku, gdje Dubrovnik glumi sebe, a ne imaginarne lokacije", naglašava Skoko.
Dodaje da od velikana poput Ruđera Boškovića, Marina Getaldića ili Ivan Gundulića nismo napravili globalne zvijezde i nismo ih približili stranim javnostima.
"Nije dovoljno prezentirati ih kroz zanimljivosti koje će ispričati turistički vodič. Bilo bi idealno da strani turisti čuju za njih u svojim domovima, a onda požele upoznati njihov zavičaj. Slavni ljudi rođeni u nekom gradu važan su dio njegova brenda", napominje Skoko pa zaključuje: "nije dovoljno raditi na popularizaciji zidina, koje su veličanstvene, već svega onoga što čini Dubrovnik".
Što se snimalo u Dubrovniku u 2023.?
Iz HAVC-a smo doznali da je u sklopu njihovog programa poticaja "Filming in Croatia" u razdoblju od 2012. do 2022. snimljeno 109 projekata, od kojih 19 u samom gradu Dubrovniku, a ukupno 25 ako računamo županiju. Ukupan broj snimajućih dana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u razdoblju od 2012. do 2022. je 262 (od ukupnog broja 2649). U 2023. je snimanje završilo 12 projekata, a još dva se upravo snimaju. Također, ove godine za projekte prijavljene u program poticaja nije bilo snimanja u gradu Dubrovniku.
Ove su godine u Dubrovniku snimani igrani film ‘‘Woland‘‘ i TV serija ‘‘Sisi‘‘. Od ovih, ali i ostalih snimanja na javnim površinama Grada, ove je godine u gradski proračun stiglo oko 4 i pol tisuće eura. No, to je tek manji dio onoga što produkcije ostave u gradu jer prihode imaju i gradska društva, ali i restorani, hoteli i naši sugrađani uključeni u snimanja, kažu nam iz Grada Dubrovnika.
"Od snimanja filmova Dubrovnik ima i novčanu korist, ali ona nije prioritetna, jer gledamo na to ponajprije kao na dio marketinških alata kojima se promovira naš grad", ističu.
Turizam je onakav kakvim ga ‘mi‘ učinimo
Lako se da zaključiti da filmski turizam donosi veliku korist, a Dubrovnik je svoje potencijale dobro iskoristio. No s druge strane, "Igra prijestolja" rezultirala je i jednom pojavom od koje se posljednjih godina sve više bježi, a to je masovni turizam.
S više od 100% porasta turističke posjećenosti od 2011. godine, Dubrovnik se bori s negativnim učincima masovnog turizma. Gužve, prometni zastoji, kruzeri, uništavanje i iskorištavanje prirodnih, kulturnih i antropogenih resursa…
UNESCO je odredio zaštitne mjere za zaštitu Starog grada tako da se ograniči dnevni broj posjeta Starom gradu. Problematika s kruzerima rješava se smanjenjem broja kruzera sa šest do osam na dva do tri kruzera s kapacitetom od 4000 posjetitelja koji mogu istovremeno pristajati u luci. Pokrenut je projekt Poštujte grad (Respect the City) kojim se nastoji smanjiti učinak masovnog turizma.
"Filmski turizam može imati i pozitivne i negativne učinke na destinaciju poput Dubrovnika. Pozitivni učinak je nemjerljiva promocija destinacije na raznim tržištima, povećanje broja posjetitelja, veći prihod, ali i proširenje same turističke ponude. S druge strane, negativni dio se može odraziti na su gužve, trošenje javnih prostora i očuvanje kulturne baštine, tako da je važno upravljati filmskim turizmom kako bi se minimizirali potencijalni negativni utjecaji", napominju iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.
Da filmski turizam trenutno ide na ruku masovnom turizmu smatra i Viktorija Knežević, kreatorica igrice MyDubrovnik koja kroz realistične 3D detalje otkriva prekrasne ljepote ovoga grada i njegove povijesne priče, ličnosti, ulice, zidine i spomenike. Knežević je u pandemiji napravila i aplikaciju koja je pomagala turističkim agencijama da pruže gostima usluge vođenja uz pomoć najsuvremenije tehnologije.
"Vjerujem da to nije uklesano u kamenu i da je moguće i takav oblik turizma organizirati na način koji je održiv. Znači nije nam kriv turizam, nego mi što ne znamo ili ne želimo postaviti kvalitetne okvire", napominje Knežević, nezavisna kandidatkinja za gradonačenicu Dubrovnika na nadolazećim izborima.
"Naša slavna povijest fascinantnija je od fikcije, ali tko nam je kriv što mi o tome nismo snimili globalno uspješnu seriju", zaključuje.
Članak je dio projekta "Brendiranje Hrvatske kroz film – neostvareni potencijali hrvatskog filmskog turizma", a objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti.
