Pola sata tramakanja poluimproviziranom bijelom cestom u prvoj brzini, svega desetak kilometara na sat, pa nešto jače pola sata pješačenja po isto takvoj pješačkoj stazici – prošaranom suncem i hladom. Taj put, naizgled "Bogu iz nogu" vodi do Pustinje Blaca na Braču. Jedna je to od lokacija na kojima se snimao Netflixov film "Faraway", a u kojem glavnu ulogu tumači hrvatski glumac Goran Bogdan. Ta pustinja prava je oaza – ironično – a naziv pustinja nosi samo zato što su u samostanu, koji je tamo smješten, generacijama i generacijama živjeli svećenici "pustinjaci". Nije čudo da su filmaši ovu lokaciju odabrali za snimanje.
Desetak kilometara dalje prekrasan je vidikovac Vidova gora. Pogled puca na plažu Zlatni rat, okruženu beskrajnim tirkiznim plavetnilom koje se razbija od obale susjednog Hvara. Prizor koji, izlizano rečeno, ostavlja bez daha. Taj su pogled prikazali i u filmu "Faraway". To je baš prizor koji gledaš na ekranu i ne vjeruješ da postoji i želiš ga doživjeti uživo. Odabrati ovakvu lokaciju za prezentirati ljepote Hrvatske pun je pogodak producenata filma. Jedan je to od najnovijih međunarodnih filmskih ostvarenja koji prikazuje ljepote hrvatske obale – u prvom redu Brača i Šolte. Film koji, iako prezentira hrvatsku kao destinaciju vrijednu divljenja – nije znatnije i ciljano iskorišten u turističke svrhe.
I filmom se, naime, može brendirati zemlja – čine to Turska i Novi Zeland već godinama. A kakvo je stanje u Hrvatskoj? Iako imamo puno toga za ponuditi, malo smo iskoristili.
"Postoji mnogo prostora za napredak", kratko i jasno odgovara ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Christopher P. Marcich na naše pitanje iskorištava li se dovoljno turistički potencijal filmske industrije u Hrvatskoj.
Filmski turizam u Hrvatskoj kao (ne)iskorišteni potencijal
Zagreb je ove godine bio nominiran za najpoželjniju novootkrivenu i brzorastuću lokaciju za snimanja, radi snimanja filma Canary Black. Hrvatska ima jedan od najdugovječnijih festivala nacionalnog filma na svijetu – Pula Film Festival – s okruglih 70 godina tradicije. Čak 109 projekata snimljeno je u Hrvatskoj u razdoblju od 2012. pa do 2022. Ove godine dodat će se na popis još 15-ak novih. Ovdje su stvarala glumačka imena poput Anthonyja Hopkinsa, Richarda Gerea, Nicolasa Cagea i Salme Hayek.
"Igra prijestolja", prema procjenama Instituta za javne financije, u hrvatsko je gospodarstvo ubrizgala više od 400 milijuna eura od 2012. do 2019 godine, javljaju iz HAVC-a. Stari Grad na Hvaru bio je u finalu izbora za najbolju europsku snimajuću lokaciju (za hrvatsku manjinsku koprodukciju "Ljeto kada sam naučila letjeti"). Europska filmska akademija je prošle godine dubrovački Stradun uvrstila na popis "Blaga europske filmske kulture". Sve su to čimbenici koji pokazuju da je svjetska filmska scena prepoznala potencijale koje nudi Hrvatska no pitanje je koliko je sama Hrvatska prepoznala potencijale koje donosi film.
Znanstvena zajednica već je prije nekoliko desetljeća prepoznala i dokazala uzročno-posljedičnu vezu između uspjeha pojedinog filma i popularnosti turističke destinacije. Turska, Koreja, Novi Zeland - samo su neke od zemalja koje svoju popularnost među turistima duguju filmskim ostvarenjima. Turska je prepoznala potencijal svojih serija i dobrim brendiranjem povećala broj posjetitelja s 19,8 milijuna 2006. godine na 46 milijuna 2019. godine čime je postala šesta najposjećenija zemlja svijeta. Novi Zeland proslavila je trilogija "Gospodar prstenova". Zahvaljujući dugoročnoj viziji i konkretnim financijskim stimulansima vlade, Novi Zeland se smjestio uz bok SAD-u i Velikoj Britaniji i postao najpopularnija internacionalna destinacija za filmsku produkciju.
Filmski turizam može ugroziti identitet destinacije
Simon Anholt, stručnjak za promociju zemalja, sugerirao je Hrvatskoj da se ugleda upravo na Novi Zeland i postane velika filmska kulisa. To je možda jedna od najvećih i najrealnijih mogućnosti da se Hrvatska promovira kroz film, smatraju stručnjaci.
Hrvatska se osim putem turizma može promovirati i na druge načine, a promocija putem filma jedan je od načina koji unazad deset godina daje sasvim dobre rezultate, smatra pročelnik Odjela za komunikacije na Veleučilištu Edward Bernays, Dejan Gluvačević.
"Tu još ima prostora kojeg nismo iskoristili i moramo iskoristiti. Pogotovo moramo uzeti u obzir da je riječ o destinacijama koje se odabiru kao filmske lokacije po kriteriju atraktivnosti za filmsko platno, a bez lažne skromnosti – nama je cijela zemlja takva; od prirode, gradova, kamena, šume…", ističe Gluvačević.
Film, kao dio masovne kulture, služi kao snažno promotivno sredstvo promocija ideja, vrijednosti, ljudi, pa i naroda i zemalja. On je alat javne diplomacije i njime se može poboljšati imidž države i naroda. Božo Skoko, Tihoni Brčić i Zlatko Vidačković još su 2013. predstavili četiri strategije koje mogu pomoći Hrvatskoj da se pozicionira kao poželjan brend kroz igrani film. Hrvatska kao filmska lokacija/kulisa samo je jedan od njih. Tu je i plasiranje hrvatskih tema u velike inozemne produkcije, jačanje kvalitete i atraktivnosti hrvatskih filmova te filmski festivali kao promotivni alat.
"Trebamo težiti tome da naše destinacije ne budu samo filmske kulise koje su supstitut za drugu destinaciju ili neko fikcijsko mjesto, već da budu stvarno mjesto radnje koje prikazuje Hrvatsku – kao što je slučaj s filmom ‘Faraway‘", ističe profesor Gluvačević.
Da Hrvatska ima izuzetan potencijal kao filmska kulisa, ali i autentična lokacija, potvrđuje i ravnatelj HAVC-a.
"Naše lokacije su izuzetne, vrlo raznolike i dobro prometno povezane te u kombinaciji s profesionalnom ekipom i iskusnim producentima te pouzdanim programom poticaja čine dobitnu kombinaciju. Posebna prednost u produkcijskom smislu je što gradovi i mjesta u Hrvatskoj mogu ‘glumiti‘ najrazličitije strane ili imaginarne lokacije", naglašava Marcich.
Ipak, upozorava Gluvačević, u tom slučaju treba paziti da se razvojem filmskog turizma ne ugrozi identitet destinacije. Takve je prijetnje u jednom trenutku imao i Dubrovnik, kojeg je veliki udio turista posjećivao isključivo jer je želio doživjeti King’s Landing te ih nije zanimao Dubrovnik i njegova baština kao takva.
‘Imali smo propuštenih prilika‘
Kao dobar primjer brendiranja zemlje kroz film, i potencijalni uzor Hrvatskoj, Gluvačević izdvaja Francusku.
"Kada se snimaju filmovi koji imaju radnju u Francuskoj, kako njihovi tako i oni hollywoodske produkcije, u pozadini je francuska glazba, a kadrovi često budu iz zraka te prikazuju atraktivne lokalitete i pejzaže. To su ti trenutci emocionalnog brendiranja koji stvaraju u gledatelju osjećaj ‘volio bih jednog dana posjetiti ovo mjesto‘", objašnjava profesor.
Francuska je, tvrdi on, primjer mudrog brendiranja zemlje kroz film. Francuzi na godišnjoj razini odrede što žele te godine promovirati. Ako se, primjerice, odluče za gastronomiju, onda u različite žanrove – od romantičnih komedija do akcijskih filmova – utkaju gastronomiju u radnju.
"Oni promišljaju o tome, od nacionalne do lokalne razine, te imaju pripremljene budžete kako bi privukli snimanje filmova u njihove destinacije. Jednostavno znaju da njihova cijela zemlja, kao i Italija, kao i Španjolska, pa kao i Hrvatska, može biti jedna velika filmska lokacija", napominje.
No i Hrvatska se po pitanju prepoznavanja potencijala filma kao sredstva javne diplomacije počela buditi. Imali smo propuštenih prilika, smatra Gluvačević, ali jedna od dobrih stvari koja se u međuvremenu dogodila je osnivanje HAVC-a. Tako je, kaže, osnovana institucija koja će se malo više sustavno baviti time.
"Treba napraviti veću sinergiju s lokalnim turističkim zajednicama, s krovnom turističkom zajednicom, s raznim dionicima koji mogu doprinijeti u samoj promociji jer za sad je to dosta na nekakvim inicijativama. Dobra je stvar što se u međuvremenu i politika uključila", navodi.
Filmske ekipe Hrvatskoj ostavljaju milijunske iznose
Hrvatska nudi programe poticaja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela. Program državne potpore temelji se na Zakonu o audiovizualnim djelatnostima i Pravilniku o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela. Financijski poticaj za filmske i televizijske produkcije koje snimaju u Hrvatskoj dostupan je međunarodnim i lokalnim produkcijama u obliku povrata 25 posto od ukupnog iznosa opravdanih troškova u Hrvatskoj. Dodatnih pet posto odobreno je za produkcije koje snimaju u područjima ispodprosječnog razvoja.
"Uvođenjem programa poticaja, poznatijeg pod nazivom ‘Filming in Croatia‘, Hrvatskoj je osigurano mjesto na svjetskoj produkcijskoj sceni", naglašava ravnatelj HAVC-a.
Kad govorimo o filmskom turizmu, ne spada tu samo privlačenje turista u Hrvatsku na račun filmskih lokacija. Kao što dolaze u Dubrovnik zbog serije "Igra prijestolja". U filmski turizam spada i dolazak međunarodnih produkcija u Hrvatsku radi snimanja – i oni su turisti koji dolaze, doduše poslovno. Moraju negdje biti smješteni, moraju jesti, piti… sve to ‘kapka‘ u državni proračun.
"Kada govorimo o financijama, treba uzeti u obzir da se moraju platiti prava korištenja i snimanja. Lokalnoj zajednici će ostati neki novac", napominje Gluvačević.
I nisu mali iznosi u igri. U razdoblju od 2012. do 2022. za proizvodnju 109 projekata koji su snimani u sklopu programa poticaja u Hrvatskoj je potrošeno više od 218 milijuna eura, otkriva Marcich. Prošle, 2022. godine, za snimanje 14 projekata potrošeno je više od 45 milijuna eura. Za program poticaja iznosi se obračunava bez izraženog PDV-a, objašnjavaju iz HAVC-a pa dodaju da je u 2022. za 14 projekata na ukupnu potrošnju od 45 milijuna eura plaćeno i 6,5 milijuna eura PDV-a.
Čak 5,5 milijuna eura za smještaj filmskih ekipa
"Ova godina bi po svemu sudeći trebala biti rekordna, ali s obzirom na štrajk scenarista i glumaca u SAD-u ne možemo to sa sigurnošću tvrditi, jer se dio projekata planiranih za snimanje u jesen prebacuje za snimanje u 2024.", navodi ravnatelj HAVC-a.
Dosad su rekordne predpandemijska 2019. i postpandemijska 2022. godina koje prelaze 45 milijuna eura po godini, kaže Marcich. Dodaje da je trenutno u Hrvatskoj u tijeku snimanje 3. sezone serije "Hotel Portofino" te traju intenzivne pripreme za projekte koji će se snimati na jesen.
U produkcijskom je smislu činjenica da naše lokacije mogu ‘glumiti‘ toliko različitih stranih lokacija velika prednost koja smanjuje troškove projekta općenito, a povećava broj dana snimanja, zapošljavanje ekipa i potrošnju u Hrvatskoj, napominju iz HAVC-a. Objašnjavaju da su na godišnjoj razini dva intenzivna razdoblja snimanja, koja se poklapaju s razdobljem predsezone i posezone, kada same filmske ekipe u bitnome doprinose popunjenosti turističkih kapaciteta. Smještaj ekipa iznosi u prosjeku 12 do 13 posto od opravdanih troškova, na primjeru 2022. to iznosi 5,5 milijuna eura za smještaj u pred i posezoni.
Brojke su to koje je teško zanemariti, posebice ako se uzme u obzir da je turizam svojevrsni ‘Sveti gral‘ hrvatskog gospodarstva.
Članak je dio projekta "Brendiranje Hrvatske kroz film – neostvareni potencijali hrvatskog filmskog turizma", a objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti.
