StoryEditor

SVIMA OMILJENI PROFESORI Daju sve od sebe da bi mladima prenijeli znanje na njima probavljiv način

‘Nema onoga ‘ne, ne ja ću predavati onako kako ja znam‘, ali niti studenti ne mogu reći ‘mi živimo u 21. stoljeću i sve će biti na TikToku‘, kaže profesor povijesti Hrvoje Klasić

12/06/2024 u 12:18 h
<p>Hrvoje Buljan</p>
Hrvoje BuljanMARINA MALENICA

"Akademska četvrt je za mene, a ne za vas", riječi su jednog od profesora u nastavku. Takve izjave ne ostvaruju često simpatije kod studenata, no njima se užurbanost i strogoća oprašta. To postižu vlastitim zalaganjem i karakterom koji su vidljivi čim se nađu iza, ili bolje rečeno ispred katedre u izravnom doticaju s ušima koje prate svaku njihovu riječ.

Potiče na promišljanje i djelovanje

Na kolegij Politika i propaganda 20. stoljeća studenti petkom čekaju uz kavu i doručak. U skromnoj, izduženoj sabornici na čijim vratima stoji oznaka D3, moguće je zaboraviti da je smještena u prostranoj zgradi Filozofskog fakulteta.

Malo je stereotipno što se za Filozofski govori da je najspremniji reagirati na probleme u društvu. Bio je nositelj studentskih demonstracija 1968., bio je tu za studentski štrajk tri godine kasnije i na velikom prosvjedu protiv komercijalizacije 2000. Povjesničar Hrvoje Klasić s ponosom ističe koliko je kod njegovih studenata izražena savjest i volja da se reagira dalje od vlastitog nosa.

"Mogu dodatno potaknuti studente da ne budu pasivni promatrači društva“, kaže.

image

Hrvoje Klasić

PRIVATNA ARHIVA

Ima takvih angažmana na svim fakultetima, no Filozofski obilježava što je to na višoj razini organiziranosti.

Puno je ljudi na pravu, ekonomiji i medicini, ali svi ti ljudi studiraju istu stvar uz neke manje razlike. Profesor Klasić smatra da Filozofski fakultet okuplja puno veći spektar znanja i interesa, a time i ljudi koji se odlučuju studirati kineski, povijest, arheologiju i ostale stvari koje jedna s drugom nemaju baš nikakve veze.

Tako niti njegovo polje nije obuhvaćeno jednim udžbenikom. Za predavanja se pripremao dugi niz godina izučavajući sve od knjiga do predavanja i časopisa. Studenti koji ga danas slušaju zato mogu pojmiti koncepte na puno pristupačniji način.

Prilagodba novim generacijama

U ovom predavanju uveo je studente u kult ličnosti.

"Ne govorimo o Beatlesima ili Aleksandri Prijović“, kaže Klasić i u odgovor mu stiže prigušeni smijeh iz prvih klupa.

Objasnio je studentima da kult ličnosti ne nastaje jednostavno zato što je netko izabran na izborima, ili zbog svog političkog programa. Za primjer daje političara kojeg su u poslijeratnoj Čehoslovačkoj htjeli mumificirati kao Lenjina. Svi u dvorani odmah su prepoznali da je u Lenjinu utjelovljena cijela ideologija te su sjeli uspravnije da vide hoće li čuti još neku zanimljivost.

Dok razlaže pojmove iz prezentacije, prelazi po platnu kao da ih želi dohvatiti palcem i kažiprstom i tako ih pokazati. Kao velikog vođu spominje Mao Ce Tunga. Kaže da je crvena knjižica njegovog režima bila otprilike iste veličine kao pametni telefon te pokazuje vlastiti mobitel u crvenoj maskici.

Njegovu uživljenost i trud da svoja znanja podijeli s ostalima mnogi prepoznaju te ga s guštom pozdravljaju u Ska kafiću preko puta fakulteta.

Takav dojam ostavlja jer je svjestan da više ne može predavati po principu "ex katedra“ gdje on govori, a oni zapisuju. Tehnologijom se zato približava mladima, no drži se činjenica.

"Nema onoga ‘ne, ne ja ću predavati onako kako ja znam‘, ali niti studenti ne mogu reći ‘mi živimo u 21. stoljeću i sve će biti na TikToku‘“, zaključuje.

Profesorica koja osvaja toplinom i otvorenošću

"Hej Marina ja sam preko puta pa dođem, samo da pretrčim ulicu“, javlja profesorica Marija Gligora Udovič i za par minuta ulazi na vrata Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije s punim rukama vrećica i pribora za današnje predavanje.

Inače predaje na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu, a Mikrobiologiju ekosustava kod nje slušaju studenti druge godine Šumarstva.

"Jesu li vam ribice žive“, pita studente odmah na ulazu.

Zanima ju kako napreduje ekosustav koji su uzgojili. Početkom semestra u Zoološkom vrtu su prikupili sve potrebne uzorke – zemlju, vodu, alge i čuvene ribice. Sada ih drže u akvariju ne bi li proučavali u kakvim je uvjetima takav okoliš samoodrživ.

image

Akvarij na Šumarstvu

MARINA MALENICA

Gligora Udovič odabire ovaj pristup studentima otkad je primijetila da je mlađe generacije teško nagovoriti na nešto više od štrebanja skripte. Već u uvodnom predavanju ih pozove u prve klupe, ispriča o svojoj obitelji i deset životinja za koje se brine.

"Onda se počinju interesirati i polako otvarati“, kaže je Gligora Udovič.

Studenti kod nje sami pripremaju terensku nastavu kroz cijelu godinu. Moraju se znati podijeliti po tome tko najbolje zna kemiju da precizno izmjeri, tko će prema njegovim uputstvima uzeti najkvalitetnije uzorke i moraju dobro paziti na organizme da oni prežive.

image

Marija Gligora Udović

PRIVATNA ARHIVA

Toplinu njezinog pristupa osjetila sam i sama. Predosjetila sam da će me za razliku od ostalih profesora, Gligora Udovič predstaviti. Nakon početne nelagode toliko sam se uživjela u slušanje da sam na par pitanja gotovo podigla ruku.

"Kad ja stvaaaarno volim predavati“, potvrđuje još jedan osjećaj na kraju predavanja.

Podržava mlade da vide kako je vani

Za alge je prvoklasni stručnjak. Kaže da joj za predavanja nije žao potrošiti niti mjesec dana jer želi da prezentacije budu savršene. Često doda mali uvod, kao današnji o sazviježđima, koji dočarava o čemu se radi.

"Onda želim znati sve o tome“, dodaje.

Bavi se i privredom. Alge su jedan od pet bioloških elemenata kojima se određuje kakvoća vode. Zajedno s kolegama s PMF- a razvila je sustav kojim ocjenjuju ekološko stanje svih voda u Hrvatskoj.

Metodologiju su morali uskladiti sa zahtjevima Europske unije prije no što je Hrvatska postala članica. Zato i danas razvijaju nove tehnike za mjerenje kvalitete svih rijeka, potoka, ostalih tekućica i stajaćica.

Kroz rad je upoznala pregršt znanstvenika koji su se djelatnošću odlučili baviti izvan domovine.

"Podržavam da mladi odu van i vide svoje mogućnosti“, kaže Gligora Udovič.

Zato spominje one koji su uspijeli, ali ne sviđa joj se mišljenje da se u Hrvatskoj ništa ne može. Smatra da je to pretjerivanje.

"Ne moraju ostati u četiri kvadratna metra svog tora s ovcama, ali Hrvatska je stvarno lijepa za živjeti i želim da vide da od tud mogu što god žele“, govori i pojašnjava da joj je slika ovaca odmah iskrsnula jer je rodom s Paga.

Profesor kojem niti tri ploče nisu dosta

Sličnog iskustva je profesor Hrvoje Buljan koji je dvije godine radio u Izraelu, a nakon toga bio gostujući profesor u Kini. Studenti Kine prema svojim profesorima odnose se sa strahopoštovanjem. Zato mu je bilo bitno da im pokaže da se njega ne trebaju bojati i da želi čuti njihovo mišljenje.

"U znanosti eksperiment odlučuje tko je u pravu, a ne hijerarhija“, govori.

Danas predaje na Fizičkom odsjeku PMF- a. S asistentom se dogovorio da će ispredavati tri sata teorije, a vježbe će biti održane idući dan.

"Opet se radi o tri sata“, kaže i kroz smijeh dodaje, "u komadu“.

Sabornici F102 može se pristupiti s prizemlja, ali i prvog kata. Na katu se uz štokove oslanjaju studenti koji su si uzeli malo dulji odmor na polovici Matematičkih metoda fizike. Klupe za koje sjedaju su crne, a stolci sklopivi kao u Lisinskom. Profesor Buljan ne daje se smesti time što su ušli.

"Idući teorem je isto strašno moćna stvar“, govori.

image

Hrvoje Buljan

PRIVATNA ARHIVA

U predavanju im objašnjava kako deformacijom kružnice mogu pojednostaviti računanje s integralima. Funkcije koje se "lijepo ponašaju“ na taj način najčešće ispadnu nula pa je potrebno samo dobiveno uvrstiti u računicu integrala.

"To bi bilo jako teško izračunati s matematičkom analizom“, kaže Buljan.

Dok priča čuje se trošenje bijele krede po zelenoj školskoj ploči. Za sve primjere formula koje ispisuje dobro bi mu došlo i više od tri ploče koje ima na raspolaganju. Ovako malo piše, pa dolje povlači iduću ploču. Nju brzo puni skiciranjem i vraća se da obriše donju ne bi li svi studenti ulovili sav sadržaj.

Sjeća se kako je to biti student

Nakon predavanja odmah je dohvaća jaknu i torbu s laptopom uz objašnjenje da žuri na obranu diplomskog rada.

"Kolegica iz Zadra tražila je raniju obranu i nismo ju htjeli otpiliti“, govori.

Učionicu s računalima napunili su mentor studentice, Buljan te još jedan komisijski profesor, a kao podrška došla je njezina obitelj. Studentica je izlagala teoriju elektromagnetizma koju danas koristimo u proizvodnji struje, njezinom transferu, ali i transferu komunikacije, radiovalova te signala pametnih telefona.

"Sve sam razumjela“, na kraju obrane šali se majka sada već diplomirane fizičarke.

Buljan se sam sjeća kako je to biti student. Mučilo ga je što bi dobio računice za koje je mislio da su "nepotrebne i apstraktne matematičke konstrukcije“ sve dok na trećoj godini nije uvidio da su neke od njih ključne za karijeru fizičara. Zato na predavanjima spomene gdje će im određeni teoremi koristiti i da moraju biti strpljivi.

Koliko god da prema njima pokušava biti susretljiv, sebe ne štedi. Danas nakon obrane u žurbi ga je sustigao kojega s kojim radi na tajnovitom projektu.

"Ne bih htio da konkurencija pokupi o čemu radimo i objavi rezultate prije nas“, kaže Buljan.

Zatim se zaputio u Instituta za fiziku u susjedstvu. Tamo svaki ponedjeljak ima dogovoreno da sat vremena s kolegama raspravlja o mogućim idejama za istraživačke radove. Kavu iz kafića Tangenta mijenja onom iz aparata i nakon konzultacija jer idući sastanak samo što nije.

Vezani članci
25. srpanj 2024 16:00