StoryEditor

NOVA ERA Svi govore da je NBA ligi žestoko pala gledanost. Tri pokazatelja govore suprotno

Komentator Hrvoje Frančeski smatra da su ove teze na klimavim nogama, dok novinar Edi Džindo ističe da u ligi ima previše trica i sviranih prekršaja

Autor:
Daniel Vinković
17/04/2025 u 18:20 h
18697
GORAN STANZL/PIXSELL

"Mladi ljudi puno vremena provode pred ekranom, ali ne gledaju tradicionalnu televiziju". Izjava je to predsjednika NBA lige Adama Silvera koji je prije dva mjeseca gostovao na podcastu košarkaške legende Shaquille O‘Neala. Bio je to prvi put da je Silver javno progovorio o padu rejtinga lige, a priča je to i koja se već neko vrijeme vrti u košarkaškim krugovima. All-Star utakmica nikada nije bila manje praćena, ekipe "ne igraju" obranu, utakmice se dobivaju na liniji slobodnih bacanja... Odlučili smo, stoga, istražiti dublje i saznati što se krije iza tih glasina.

Razgovarali smo o tomu s novinarom Večernjeg lista Edijem Džindom. Naglasio je kako, barem prema njegovom mišljenju, postoje dva glavna razloga ovog trenda. Prvi je taj da današnja publika nema dovoljnu razinu pažnje da bi pogledala cijelu utakmicu.

"Sa svim reklamama i popratnim sadržajima, jedna utakmica traje i do tri sata. Kada se uzme u obzir da se ona može pogledati praktično svaku večer, pitanje je tko to ima vremena redovito pratiti. Pogledat će možda neku važniju utakmicu, a i tada mu pažnja neće biti na visokoj razini. Možda će pogledati samo zadnju četvrtinu pa će otići dan poslije na YouTube pregledati sažetke utakmica ili će otići na Instagram i u kratkim videozapisima pogledati najvažnije poteze", rekao nam je Džindo.

Komentator Arena Sporta Hrvoje Frančeski pak smatra da je glavnina narativa o padu popularnosti lige bazirana na slabijim brojkama gledanosti u TV prijenosima.

"Smatram kako je interpretacija tih brojki pogrešna zato što se način gledanja TV prijenosa promijenio. Gledanost je postala fragmentirana zbog razvoja platformi na kojima se NBA može pratiti. Nacionalne televizije nisu više jedini faktor, baš kao ni kabelska televizija. Streaming platforme, poput League Passa ili Amazona koji je nedavno ušao u priču sve su brojnije, a treba uzeti i u obzir da dobar dio mlađih gledatelja, ali i jedan dio starijih, ligu prati kroz highlightse ili skraćene snimke, što je trend koji pogađa sve sportske lige. Živimo u vremenu kada je sve dostupno, a to itekako utječe na dubinu praćenja sportskih sadržaja. Pitanje je ima li liga kulturni utjecaj kakav je imala prije 25 godina u eri Jordana ili kasnije u erama Kobea i LeBrona, i odgovor je zasigurno ne, ali to je posljedica fragmentiranja monokulture – više niste osuđeni pratiti ono što vam velike monolitne kuće poput nacionalnih televizija serviraju već možete slobodno pratiti ono što vas zanima", rekao je Frančeski za Global.

Pad gledanosti

Tijekom subotnjih utakmica gledanost je u prosjeku bila 1,4 milijuna gledatelja na ABC-u, ESPN-u i TNT-u. Taj je broj 19 posto manji, nego prošle godine u ovo vrijeme, a čak 25 posto ako uključimo NBA TV. Postoji mala iznimka u ovim podatcima zahvaljujući prelasku Luke Dončića u Los Angeles Lakerse. Njegova prva utakmica u novom klubu imala je u prosjeku dva milijuna gledatelja što je značajno povećanje u usporedbi s ovogodišnjim prosjekom.

Jedan od problema s kojim se susreću navijači jest to što ne postoji nijedna televizijska kuća koja ima prava na sve utakmice pa svaka prenosi samo određene. Tako postoji mogućnost i da oni, koji žele gledati utakmicu ekipe za koju navijaju, to neće uspjeti jer se ona neće prenositi.

U Sjedinjenim Državama prijenos NBA dvoboja podijeljen je na tri TV kuće – ABC, ESPN, TNT. Utakmice su na ABC-u besplatne. Pretplate za TNT kreću se oko 50 američkih dolara, dok će se za ESPN treba izdvojiti 12 dolara mjesečno ili 120 godišnje. Dakle, da bi gledatelj u Americi imao pretplatu na sve televizijske kanale koji prenose NBA utakmice mjesečno treba izdvojiti oko 60 dolara.

A često se brojke gledanosti uspoređuju sa sezonom 2011./12. jer je to jedna od najgledanijih u povijesti lige. Međutim, bitno ju je staviti u kontekst. Bila je skraćena zbog sukoba vlasnika klubova i sindikata igrača. Početak je bio odgođen za dva i pol mjeseca pa je sezona počela tek na Božić 2011. te je broj utakmica u regularnoj sezoni smanjen za 15.

Želja navijača za utakmicama bila je na vrhuncu i preskočen je onaj "najdosadniji" i najmanje gledan dio – početak. Još jedan važan faktor u popularnosti lige u tom trenutku bila je i druga sezona "velike trojke" u Miamiju. LeBron James tek se sezonu ranije pridružio Dwayneu Wadeu i Chrisu Boshu u Miami Heatu. Taj je trio već u prvoj sezoni došao do finala u kojem je izgubio od Dallas Mavericksa Dirka Nowitzkog. Sve je zanimalo može li dvostruki MVP lige LeBron James napokon doći do svoje prve titule u karijeri.

Iz tih je razloga bitno poznavati kontekst kada se uspoređuju brojevi gledanosti iz te sezone s ovima danas. Uzimajući sve to u obzir treba spomenuti da je gledanost pala za 48 posto u usporedbi s tom sezonom.

U Hrvatskoj prava za prijenos drži Arena Sport koja prenosi otprilike jednu utakmicu dnevno, dok prosječna NBA noć ima između sedam i deset utakmica. Što se prijenosa tiče, obično se zahtijeva sportski paket kanala kod nekog tele-operatera ili pretplatu na njihovu streaming platformu koja u bazičnom paketu košta 13 eura mjesečno. Postoji alternativa na globalnoj razini, a to je službeni streaming servis NBA League Pass. Nude se dvije opcije pretplate, ali one koji bi uzeli osnovni paket koštalo bi 120 eura za cijelu sezonu i imali bi sve utakmice uživo i na zahtjev. Novinar Frančeski objasnio nam je kako se pad interesa u Hrvatskoj svodi zapravo na pad kvalitete naših igrača.

"Što se tiče NBA lige u Hrvatskoj, ona nije popularna kao što je bila 1990-ih, a glavni razlozi za to su prozaični - neuspjesi reprezentacije, izostanak klupskih uspjeha i nepostojanje zvijezda u NBA-u s kojim se domaći ljudi mogu vezati. Kukoč i Petrović bili su bogovi, sada kada njih nema interes za NBA je pao, ili je takav dojam. Nažalost, nemamo precizne brojke kojima bismo to potvrdili", rekao je Frančeski. Uostalom postavlja se pitanje je li ikoga u ligi briga za pad gledanosti. Postoji argument da nije jer već iduće sezone počinje novi 11-godišnji ugovor o medijskim pravima vrijedan 77 milijardi američkih dolara. Mnogi koji pričaju o padu rejtinga lige su predviđali pad vrijednosti novog ugovora o medijskim pravima, dok je Silver uspio ispregovarati tri puta veći ugovor nego prethodni.

image
MARKO LUKUNIC/PIXSELL

Gdje je nestala obrana?

Drugi razlog za neatraktivnost lige koji je novinar Džindo naveo bilo je upravo to što su danas obrane postale preslabe.

"Trice se pucaju kako god se želi, fizikalije gotovo i da ne postoje, svaki najmanji kontakt ili doticaj ruke se smatra prekršajem", rekao je Džindo. NBA koristi statistike poput napadačkog i obrambenog rejtinga koji se računaju kao broj zabijenih poena na 100 posjeda.

U prijevodu, klubovi žele što veći napadački rejting, odnosno što više zabijenih poena na 100 posjeda, a što manji obrambeni rejting, ili što manje primljenih poena na 100 posjeda. Zanimljivo je primijetiti kako su Golden State Warriorsi 2016./17. imali ofenzivni rejting od 114,8 i smatraju se jednom od najboljih ekipa svih vremena pod vodstvom Stepha Curryja i Kevina Duranta.

Taj napadački rejting bi ih ove sezone svrstao na prosječno 15. mjesto lige. To je zasigurno jedan od pokazatelja koliko su danas napadi efikasniji, a najveći razlog je upravo ono što je Džindo naveo – trica i manjak obrane.

"Vidimo da se NBA liga igra samo napad za napadom te da u obrani toliko truda i ne postoji. Pogotovo što se tiče šutiranja izvana, nema više vanjskih braniča kao što ih je prije bilo, jako je teško stvoriti interes za nešto gdje ne vidiš da u oba smjera terena postoji jednak trud - i u napadu i u obrani", rekao je Džindo.

Još jedan bitan faktor je i to što danas timovi u prosjeku pucaju 21,8 slobodnih bacanja po utakmici što je mali pad u odnosu na pretprošlu sezonu kada je taj prosjek bio 23,7, ali je taj broj ujedno bio i najveći od sezone 2011./2012. Tako velika cifra slobodnih bacanja jako usporava tempo igre i ukazuje na to kako je svaki kontakt prekršaj. Također, znatno i produljuje vrijeme trajanja utakmice.

All-Star Game – prvi prikaz problema gledanosti?

Ovogodišnja All-Star utakmica bila je druga najmanje gledana u povijesti održavanja. Pratilo ju je mizernih 4,7 milijuna gledatelja što je pad od 13 posto u odnosu na godinu prije i time je jedva nadmašila 2023. godinu. I to je možda i ono što bi najviše trebalo zabrinjavati Silvera i ostatak vodstva lige jer su se dvije najmanje gledane utakmice dogodile u zadnje tri godine.

Najjednostavnije moguće rečeno, All-Star utakmica vrhunac je NBA sezone koji okuplja najveće zvijezde lige u spektakularnoj košarkaškoj predstavi. Događaj, koji se održava jednom godišnje, donosi susret najboljih igrača Istoka i Zapada u opuštenoj, ali natjecateljskoj atmosferi. Uz atraktivne poteze, mnoštvo koševa i zabavne trenutke, All-Star utakmica slavi košarku i pruža gledateljima jedinstven sportski spektakl. Ili je to bar ono što bi takva utakmica trebala biti ili je bila.

"Obrane se igraju danas kao što su se igrale na All Star utakmici prije 15-20 godina, a onda tek izgleda kao nešto što nema veze sa sportom i nešto što nema veze s natjecanjem", ispričao nam je Džindo. Ono što je nekada bio simbol natjecanja i prestiža, danas je samo pokazatelj svih problema s kojima se liga susreće na svim svojim razinama. Svojevrsno ogledalo šire slike – potrebom za redefiniranjem strategije koja će vratiti navijače.

Kakva je budućnost?

Frančeski je pak ispričao kako je s njegovog stajališta cijela priča malo uveličana.

"Narativ kako je popularnost NBA lige u padu, pogotovo u drastičnom, ima uporište u nekim jako klimavim i pogrešno interpretiranim brojkama. Liga je prošle godine srušila rekord u posjećenosti dvorana, po službenim podacima prodano je više od 98 posto kapaciteta među svim momčadima kroz sezonu, što istinski fascinira kada uzmemo u obzir koliko su Washington Wizardsi i Detroit Pistonsi igrali loše. Čak 71 posto svih utakmica u ligi je bilo rasprodano, što je brojka kojom se može pohvaliti jako malen broj profesionalnih liga u svijetu te je pokazatelj kako popularnost ligi ne pada. Drugi dobar pokazatelj je i salary cap koji je stalno u porastu i koji je vezan uz promet kojeg liga ostvaruje prodajom ulaznica, dresova i ostalih proizvoda te TV prava, a koji je usko vezan uz popularnost lige i igrača", govori Frančeski.

"Treći su pokazatelj cijene koje su klubovi postigli na tržištu - Clippersi su prije 11 godina prodani za dvije milijarde dolara, a Celticsi su ove godine prodani za šest milijardi. Čak i kada uzmemo u obzir klubove koji ne dolaze s velikih tržišta ili imaju povijesnu veličinu kao što ima Boston, cijene su i dalje visoke. Timberwolvesi su 2021. godine prodani za 1,5 milijardi dolara, s tim da je prodaja kasnije djelomično poništena te će se tek finalizirati ove sezone, djelomično zato što je bivši vlasnik shvatio kako ih je prodao ispod cijene. Da liga uistinu bilježi rapidan i radikalan pad popularnosti cijene ne bi bile tolike", rekao je Frančeski.

Iako je činjenica da gledanost lige polako opada, s obzirom na novi ugovor o medijskim pravima i na činjenicu da su NBA ekipe tijekom prošle sezone imale ukupni prihod od 11,34 milijarde američkih dolara, što je ujedno i povećanje od 700 milijuna u odnosu na godinu prije, te da se ekipe prodaju za ogromne profite u odnosu na ono za što su kupljene, može se s relativnom sigurnosti reći da će proći puno godina prije nego što NBA osjeti financijske posljedice. Do trenutka kada ih osjeti, promijenit će se cijela liga, ali i mediji, a teško je vidjeti da će se to dogoditi prije kraja novog ugovora o medijskim pravima 2036. godine.

Vezani članci
01. svibanj 2025 07:10