Iskreno sam razočaran. Zemlja smo znanja, a znanje se ovdje ne potiče. Naša je domovina jedna od rijetkih zemalja koja toliko malo cijeni osobe koje dodatno ulažu u sebe i svoju edukaciju, započinje svoju priču Luka Huzjak.
Nakon što je završio studij njemačkog i slovačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu, upisao je poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij Vanjska politika i diplomacija na Fakultetu političkih znanosti gdje je uspješno stekao akademski naziv poslijediplomskog sveučilišnog specijalista.
Problem u statusu
Svaka ambicija za dodatnim obrazovanjem poput ove trebala bi se adekvatno i tretirati, što nije slučaj u nas jer se na taj stupanj znanja ne daje nikakvo povišenje plaće ili sličan dodatak. Time se svrha specijalističkog studija dovodi u pitanje jer se ono očigledno ne razlikuje od onog uobičajenog diplomskog.
Stupanj znanja na koji država ne daje nikakve dodatke na plaću, ali ih zato daje za stupanj koji više ne postoji
Na Sveučilištu u Zagrebu 191 je poslijediplomski specijalistički studij, i to na različitim fakultetima iz različitih područja. Huzjak je samim studijem, predavačima, sadržajem i konceptom studija bio jako zadovoljan te mu je pristupio s posebnim žarom s ciljem proširivanja znanja i stjecanja novih iskustava.
No problem nije u studiju kao takvom nego u statusu koji mu je dodijeljen jer osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ne ostvaruje pravo na povišenje plaće od osam posto.
Foto: Marijan Benceković
"Sukladno članku 8. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, magistarski studij razvrstan je na razinu cjelovite kvalifikacije 8.1, a poslijediplomski specijalistički studij na razinu 7., kao i sveučilišni diplomski studij, stoga poslijediplomski specijalistički studij nije ekvivalent magistarskom studiju. Prema navedenom, osoba koja završi poslijediplomski specijalistički studij ne ostvaruje pravo na povišenje plaće od osam posto na temelju članka 53. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama", poručuju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Dakle, pravo na povišenje plaće pripada isključivo onima koji imaju znanstveni stupanj magistra znanosti.
Na temelju Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, osoba koja sa završenim poslijediplomskim specijalističkim studijem ne ostvaruje pravo na povišenje plaće od osam posto
Apsurd je da taj stupanj više ne postoji prema propisima koji reguliraju sustav visokog obrazovanja i znanosti pa se tako povišenje plaće od osam posto tiče osoba koje su taj stupanj stekle prije - u skladu s ranijim propisima.
Jedna država, različita prava
Također se, unatoč određenju Temeljnog kolektivnog ugovora, povišenje plaće ipak ostvaruje isključivo u ustanovama Grada Zagreba. Tako Kolektivni ugovor za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba ima predviđen dodatak od osam posto za sveučilišne specijaliste, kao i za magistre znanosti.
"Osnovna plaća povisit će se ako radnik ima akademski stupanj magistra znanosti (mr. sc.), stručni naziv magistar (mr.), odnosno akademski naziv sveučilišni specijalist (univ. spec.) za osam posto", stoji u članku 47. Kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba.
Postavlja se pitanje kako je moguće da se u istoj državi u jednim ustanovama priznaje povišenje plaće za sveučilišne specijaliste, a u drugima ne?
Smatram da je takvo stanje sramotno i pokazuje nebrigu sustava za obrazovane ljude, a toliko se govorilo ‘cjeloživotnom učenju‘ i sličnim ispraznim frazama, kaže Huzjak
Sindikati javnih službi pokušavali su se izboriti za određeno povišenje plaće koje bi se definiralo Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službe ili Granskim kolektivnim ugovorom. Pregovaralo se o nekih šest posto povišenja plaće za poslijediplomske specijalističke studije, ali na kraju je to bilo neuspješno. Božena Strugar iz Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju kaže da im je poznat nesklad između tih dvaju ugovora te kaže da je to problem koji nije riješila akademska zajednica.
Smatrajući da su promjene moguće, ali i kako bi se bolje informirala javnost, prije svega, ostalih studenata o statusu poslijediplomskih specijalističkih studija, Huzjak je osnovao Facebook stranicu o toj temi.
Potreba za promjenom
Cilj stranice je informirati studente o tome što je zapravo poslijediplomski specijalistički studij, koji ima status, dobivaju li specijalisti ikakav dodatak na plaću te da i sami studenti na kraju odluče isplati li se, kada se uzmu u obzir sve prednosti i nedostaci, uopće upisati takav studij.
U nas se poslijediplomski studij tretira kao i diplomski studij. Naime, poslijediplomski specijalistički studij svrstan je na razinu 7. kao i sveučilišni diplomski studij pa bi, prema tome, trebalo i sniziti školarinu za specijalistički studij kako bi i ona bila istovjetna diplomskom studiju.
"Smatram da je takvo stanje sramotno i pokazuje nebrigu sustava za obrazovane ljude, a toliko se govorilo ‘cjeloživotnom učenju‘ i sličnim ispraznim frazama koje nam svakodnevno ponavljaju osobe iz javnog života čiji bi zadatak trebao biti briga za obrazovni sustav u cjelini", komentira Huzjak dodajući da na promjenama treba ustrajati i govoriti u javnosti jer ako se bivši i sadašnji studenti ne izbore za sebe, nitko drugi to neće za njih.
