Erasmus program već godinama omogućava studentima da iskuse studiranje u inozemstvu, upoznaju nove kulture i obogate svoje akademsko i osobno iskustvo. No, iza ove naizgled idealne prilike kriju se brojni administrativni i financijski problemi koji odlazak na Erasmus, kao i sam boravak u inozemstvu, čine značajno izazovnijim nego što se očekuje. Komplicirana birokracija, spora komunikacija sa sveučilištima i nedovoljna financijska potpora samo su neki od problema s kojima se suočavaju studenti koji odluče provesti semestar ili godinu dana na razmjeni.
Birokratski labirint prije odlaska
Jedan od prvih izazova s kojima se studenti susreću jest prikupljanje dokumentacije. Proces prijave može trajati mjesecima, a svako sveučilište ima vlastite zahtjeve, što dodatno otežava cijelu proceduru. Nakon prijave na Erasmus, rezultati natječaja se čekaju nekoliko mjeseci i objavljuju tek sredinom svibnja, što ostavlja relativno malo vremena za organizaciju smještaja i drugih logističkih aspekata. Poseban problem nastaje kada su u pitanju zemlje koje nisu članice Europske unije, poput Turske, gdje su administrativni procesi još sporiji i složeniji
Ivana Kontošić Soče, stručna suradnica za međunarodnu suradnju na Fakultetu političkih znanosti, ističe:
"Erasmus+ mobilnost mnogim studentima odlična je prilika da provedu semestar ili godinu u drugoj zemlji, steknu međunarodno iskustvo, upoznaju nove kulture i prošire svoje vidike. Međutim, uz sve prednosti koje donosi, proces prijave za Erasmus je poprilično velik administrativni izazov."
Stalne promjene pravila
Jedan od glavnih problema je količina dokumentacije koju studenti moraju prikupiti. "Umjesto nekoliko osnovnih potvrda, prijava za Erasmus dolazi s uputama na 20 stranica, gdje je detaljno opisano što sve treba prikupiti, koje dokumente treba potpisati i obavezno pečatirati te na koji način ih dostaviti – neke e-mailom, neke osobno, a neke poštom i to u najčešće kratkom roku", naglašava Kontošić Soče.
Administrativni apsurdi dodatno usporavaju proces. "Poseban problem predstavljaju zahtjevi poput dostavljanja ispisa digitalnih zapisa putem pošte. Tako digitalni zapisi, iako lako provjerljivi, postaju vjerodostojni tek kad prođu kroz printer, dobiju svoj pečat i odu kroz poštu", dodaje.
Dodatni problem je neujednačenost pravila među institucijama. "Jednom je Learning Agreement (ugovor o učenju) papirnati, zatim digitalni (OLA), a potom opet papirnati jer ga pojedina institucija ne priznaje u digitalnom obliku. Neki traže original s pečatom, drugi skeniranu verziju, a treći oboje, ali s dodatnim korakom – traži se skeniranu verziju isprintati, pečatirati pa ponovno skenirati prije slanja", opisuje Kontošić Soče.
Financijski izazovi
Kada studenti konačno uspiju riješiti birokratske prepreke i započeti svoj boravak u inozemstvu, pojavljuju se novi problemi. Financijski aspekt Erasmusa jedan je od ključnih izazova za studente. Iako Erasmus stipendija osigurava određeni iznos novca za pokrivanje troškova života, u praksi taj iznos često nije dovoljan. Cijene smještaja, hrane i prijevoza u nekim gradovima znatno su više nego što stipendija pokriva, a mnogi studenti primorani su koristiti vlastite ušteđevine ili tražiti alternativne izvore financiranja kako bi pokrili troškove boravka u inozemstvu.
Poteškoće ne prestaju ni nakon povratka s Erasmusa. Priznavanje ECTS bodova često postaje novi izvor stresa za studente. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu praksa je da se izborni kolegiji priznaju, dok obvezne predmete studenti uglavnom moraju polagati. U mom slučaju, morao sam položiti tri izborna predmeta te izvršiti seminarske obveze za njih. No, profesori su bili vrlo susretljivi i fleksibilni, što je značajno olakšalo proces prilagodbe nakon povratka.
Postoji li lakši put?
Kontošić Soče ističe da bi studenti koji žele izbjeći složenost Erasmus prijave mogli razmotriti alternativne mobilnosti, poput CEEPUS programa, koji je značajno jednostavniji.
"Cijela mobilnost može stati na pet osnovnih dokumenata – prijavni obrazac, potvrdu o statusu studenta, prihvatno pismo, Learning Agreement i završno izvješće. Bez beskrajnih uputa, bez potrebe za višestrukim pečatiranjima i bez birokratskih zavrzlama koje stvaraju nepotrebni stres", objašnjava.
Erasmus iskustvo, unatoč brojnim preprekama, i dalje je jedna od najvrjednijih prilika koje studenti mogu iskoristiti tijekom studija. No, kako bi program ispunio svoj puni potencijal, nužne su reforme u smanjenju birokracije, boljoj digitalizaciji procesa i usklađivanju pravila među sveučilištima. U suprotnom, postoji opasnost da administrativni zamor obeshrabri studente i smanji interes za ovakvim oblicima mobilnosti.
Za sve navedene izazove potrebno je mnogo strpljenja i živaca, ali na kraju se sve isplati – pet mjeseci uživanja u gradu iz snova čini svu birokraciju i stres nevažnima.
