Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku da privremeno ne imenuje svog predstavnika u Hrvatski studentski zbor. O tome smo izvijestili prošli tjedan, a odluka SSZG-a ostaje na snazi do ispunjenja njihovih uvjeta.
Time je HSZ prije dva tjedna prestao predstavljati oko 70.000 studenata najvećeg hrvatskog sveučilišta. Koji su točno uvjeti i očekivanja predstavnika zagrebačkih studenata, ali i kako nacionalni predstavnici vide cijelu situaciju, objašnjavaju Gordan Kragić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Pero Josip Maslać, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora.
Zašto je SZZG povukao svog predstavnika?
Ključni problem koji Kragić i ostali članovi Zbora vide je netransparentnost rada HSZ-a. Kragić ističe da se godinama nisu objavljivali zapisnici sjednica, niti je bilo jasno vidljivo tko u kojem tijelu ima pravo glasa. Sjednice su se, kaže, redovito svodile samo na usvajanje dnevnog reda i čitanje izvješća.
"Proteklih godina nisu se donosile nikakve značajnije operativne odluke te tijelo ne radi nikakve konkretne korake po pitanju rasta studentskog standarda", govori Kragić.
Upravo je ta nejasna struktura, uz izostanak konkretnih odluka i inicijativa usmjerenih na ostvarivanje dobrobiti studenata i studentica, dovela do pada povjerenja najvećeg sveučilišnog zbora u Hrvatskoj. SZZG smatra da je rad u HSZ-u postao "veliki financijski trošak" koji ne daje nikakve rezultate, govori Kragić. Stoga su postavili pet ključnih uvjeta, do čijih ispunjenja, ne namjeravaju povući svoju odluku o neslanju predstavnika.
HSZ sa svojim resursima može učiniti puno više
Svaki od njihovih uvjeta usmjeren je na rješavanje glavnih nedostataka koje SZZG vidi u radu HSZ-a. Prvi se direktno nastavlja na želju za postizanjem potpune transparentnosti rada i članstva Hrvatskog studentskog zbora. SZZG smatra da je transparentnost osnovni demokratski standard koji bi se trebao ispuniti javnom objavom zapisnika sjednica, jasnom evidencijom članova te otkrivanjem informacija o tome tko ima pravo glasa u pojedinim tijelima.
Drugi uvjet odnosi se na izradu i usvajanje suvremenih akata koji će jasno definirati ulogu, ovlasti i područje djelovanja HSZ-a. Bez jasnog normativnog okvira, smatra Kragić, HSZ ne može učinkovito planirati niti provoditi aktivnosti.
"Trenutačno se rad tijela temelji na zastarjelom poslovniku koji više ne odgovara potrebama suvremenog studentskog predstavništva", pojašnjava.
Uz transparentnost i promjenu akata, SSZG želi povećati odgovornost imenovanih predstavnika, što bi učinio uvođenjem obaveznog pisanog izvještavanja svih članova odbora, povjerenstava i drugih radnih tijela koje imenuje HSZ. Kragić napominje da su se dosadašnje sjednice često svodile na usvajanje dnevnog reda, čitanje izvješća predsjednika i točku "Razno", što smatra neprihvatljivim.
Od HSZ isto očekuju aktivno rješavanje ključnih studentskih problema da bi se poboljšao studentski život i standard. Kao prioritete navode: povećanje poreznog i neoporezivog limita za studentski rad, povećanje smještajnih kapaciteta studentskih domova te rješavanje problema visokih najamnina.
"Ako smo mi u Zagrebu mogli u samo nekoliko tjedana potaknuti povećanje poreznog limita, onda HSZ sa svojim resursima može učiniti još i više", smatra predsjednik SZZG-a.
Kako će se pratiti napredak i što očekuju od HSZ-a?
Kao petu točku svojih zahtjeva, SZZG je formirao peteročlano povjerenstvo za nadzor nad ispunjenjem navedenih uvjeta. Ono će pratiti rad HSZ-a, tražiti zapisnike sjednica i analizirati aktivnosti. Zakon ne dopušta status promatrača ili ograničeno članstvo, pa je ovo jedina forma nadzora koju Zbor može koristiti.
Kragić očekuje da će HSZ uvažiti kritike i početi konkretnije djelovati u korist studenata. Predsjednik naglašava da je cilj povratak u nacionalno tijelo čim se pokaže stvarna volja za promjenama.
"Vjerujemo da je HSZ sastavljen od kvalitetnih pojedinaca, ali sustav mora postati funkcionalan", zaključuje Kragić.
Naglašava da ovaj potez Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu nije odraz osobnog sukoba Zagreba s ostalih predstavnicima. Ovu situaciju smatra prilikom da se stvari promjene na bolje te da HSZ počne koristiti svoje ovlasti i raditi puno više za bolji standard svih studenata.
‘Odluka je štetna i neprofesionalna, dijalog je jedini put‘
Pero Josip Maslać, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, kritizira odluku zagrebačkih kolega. Smatra da se rješenja ne mogu postići izostajanjem, nego raspravom za stolom.
"Odluku Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu da ne pošalje svog predstavnika smatram neprofesionalnom i štetnom za studente jer takav pristup ne doprinosi rješavanju problema“, ističe Maslać.
Prema njegovu mišljenju, predstavnici su trebali doći na sjednicu HSZ-a i iznijeti svoje prijedloge. Ističe da su pregovori i izravan dijalog jedini ispravan način da zajedno kao kolektiv koji zastupa sve hrvatske studente dođu do rješenja koja su u interesu svih. Ipak, iako kritizira pristup SZZG-a, predsjednik Maslać ne odbacuje sadržaj njihovih zahtjeva.
"Ne smatram da su njihovi zahtjevi nerealni, dapače, mnoge od tih mjera bile su dio moje kandidature", rekao je, no, pritom naglašava kako je ključno razgovarati o rokovima i izvedivosti, a ne posezati za bojkotom.
Reforme po modelu HSZ-a
Predsjednik Maslać dodaje da se nacionalni zbor trenutačno nalazi u fazi promjena. Od ove akademske godine, HSZ ima novo vodstvo i novi operativni program. Kao ključne planove navodi reaktivaciju službene stranice, jačanje prisutnosti na društvenim mrežama i suradnju s međunarodnim studentskim organizacijama.
S jednim od zahtjeva SZZG-a, obvezom pisanih izvještaja odbora i povjerenstava, izričito se ne slaže. Uvođenje kvartalnih izvještaja smatra dodatnim administrativnim opterećenjem bez stvarnog učinka.
"Takvo povjerenstvo ne postoji, niti se planira uspostavljati, a redovito izvještavanje na sjednicama smatramo svrhovitijim", govori Maslać.
Svoju ulogu Maslać vidi u smirivanju napetosti i pronalaženju kompromisa između zagrebačkog i nacionalnog studentskog zbora. Nada se da će svi akteri staviti po strani osobne i političke frustracije. Tako bi mogli raditi u interesu svih studenata u Hrvatskoj.
