StoryEditor

STUDIJI BEZ BRUCOŠA Upisne kvote moraju se uskladiti s potrebama tržišta, devet studija bez novih studenata

Ovakva situacija ima utjecaj na državni proračun jer nastavnici na studijima koji zbog malog broja studenata ne mogu održavati nastavu nemaju ispunjenu normu rada u nastavi

Autor:
Tekst: Korana Povijač
29/09/2022 u 16:38 h
13999
Pixabay

Na jedno veleučilište i osam fakulteta, od kojih su četiri zagrebačka, ove godine nije se upisao niti jedan student na pojedine smjerove. Na čak 40 studijskih programa u Hrvatskoj upisalo se samo nula do troje studenata, što je porast u odnosu na prošlu godinu kada je taj broj iznosio 31, a prije dvije godine iznosio je 29, prenio je Jutarnji list.

Koji su razlozi slabog odaziva?

Najveći nesrazmjer upisne kvote i broja upisanih bilježi redovni stručni studij Poljoprivreda krša - stočarstvo krša na javnom Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Naime, na ovaj studij može se upisati 30 studenata, a upiao se nije nitko, prenio je Jutarnji list iz službenih statistika koje im je ustupila Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).

Na studij Poljoprivreda krša - biljna proizvodnja na 30 mjesta upisalo se troje studenata, dok je na dva stručna studija upisano po dvoje studenata. Kvota za stručni studij Prehrambena tehnologija jest čak 60, a za Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom 40. U devet studija bez upisanih nalazi se i deficitarni nastavnički smjer fizika i kemija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. Iako kod PMF-a to nije slučaj, jedan od uzroka nesrazmjera je slaba usklađenost nekih studija s potrebama tržišta te demografija, odnosno manjak maturanata, smatraju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Ovaj negativan trend utječe na državni proračun

Državni tajnik Ivica Šušak objasnio je da visoka učilišta sama financiraju izvođenje studijskih programa s malim brojem studenata. Ipak, ovakva situacija ima utjecaj na državni proračun jer nastavnici na studijima koji zbog malog broja studenata ne mogu održavati nastavu nemaju ispunjenu normu rada u nastavi.

"Imamo situaciju da se troše proračunska sredstva na plaće takvih nastavnika, a istovremeno se na drugim visokim učilištima koja imaju popunjenost kvota ne može odobriti novo dodatno radno mjesto nastavnika na deficitarnim studijskim programima", zaključio je Šušak koji smatra da je odgovornost na čelnicima visokih učilišta.

Podsjećamo, na nedavnom jesenskom roku ukupno najveći broj prijava prvog prioriteta dobili su studijski programi Gluma na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Poslovna ekonomija, izvanredni i stručni, pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Edukacijska rehabilitacija na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku, objavio je AZVO na službenoj stranici.

Nakon provedena oba upisna roka nove akademske godine objavila da je na studijskim programima visokih učilišta u ovoj akademskoj godini ostalo nepopunjeno gotovo 11.000 upisnih mjesta na preddiplomskim i integriranim studijskim programima.

Zavod će davati mišljenja o studijskim programima

U Saboru će uskoro biti novi prijedlog zakona kojime se predviđa "model financiranja javnih visokih učilišta temeljen na programskim ugovorima, a u planu je i stimuliranje i modernizacija studijskih programa", napisao je Jutarnji list. Novi studijski programi prolazit će postupke akreditacije te će za svaki od njih Zavod za zapošljavanje davati mišljenja o usklađenosti s potrebama tržišta rada.

Najviše praznih mjesta na studijima ekonomije

Na izvanredni stručni studij Ljevarstvo na Metalurškom fakultetu u Zagrebu zadnje dvije godine upisao se po jedan student, a ove se godine, na 30 mjesta, nije upisao niti jedan. Na redovni sveučilišni Učiteljski studij na talijanskom jeziku, pri Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Puli, ni ove ni pretprošle godine nije se upisao nitko, a isto se dogodilo i na izvanrednom studiju Povijest Jadrana i Mediterana u Dubrovniku, studiju Tehnologije i organizacije prometa u Rijeci te studiju Teološko-religijske znanosti i sociologije u Zagrebu.

Čak 26 studijskih programa u Hrvatskoj bilježi ukupno više od 2000 praznih mjesta, pri čemu vode fakulteti ekonomskog usmjerenja Zagrebu, Osijeku i Puli. Njihovim stopama idu i studiji prava, ugostiteljstva, poljoprivrede, inženjerstva okoliša, tekstilne tehnologije, filozofsko-teološki studij, strojarstvo, prehrambena tehnologija itd. Gradovi koji bilježe 50 i više praznih mjesta su Karlovac, Križevci, Varaždin, Opatija, Sisak, Čakovec i Knin.

Vezani članci
06. listopad 2024 13:00